U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu svečano je obilježena 150. obljetnica Hercegovačkog ustanka (1875.–1878.), gdje je u organizaciji Zajednice Hrvata istočne Hercegovine predstavljen zbornik "Bosna i Hercegovina između burne povijesti i Hercegovačkog ustanka". Zbornik je izdala udruga Vojvoda don Ivan Musić iz Ljubuškog, a uredio ga je novinar i publicist Dušan Musa. Riječ je o drugom zborniku posvećenom ovom povijesnom događaju.
Program je započeo pozdravnim govorom Branka Mustapića, predsjednika Zajednice Hrvata istočne Hercegovine, nakon čega je pročitao izlaganje don Ivana Puljića s kronologijom ustanka. Božo Skoko, jedan od vodećih stručnjaka za odnose s javnošću, govorio je o ulozi don Ivana Musića i usporedio njegovu sudbinu s drugim svećenicima koji su predvodili otpor Osmanlijama. Posebno je istaknuo činjenicu da se Hrvati često odriču vlastitih velikana, koji zatim postaju dio narativa susjednih naroda – kao u slučaju Musića i Nobelovca Ive Andrića.
Jezikoslovac Domagoj Vidović podsjetio je da je područje Popova i istočne Hercegovine bilo posljednje koje je palo pod osmansku vlast, te da su njegovi stanovnici još 1604. tražili zaštitu austrijskog cara. Kao ključnu Musićevu zaslugu naglasio je činjenicu da su Hrvati nakon ustanka postali politički subjekt nakon gotovo 400 godina političke podčinjenosti.
Novinar i publicist Mate Kovačević govorio je o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini nekad i danas, te o važnosti svehrvatskog povezivanja tijekom ustanka, od Livna do Trebinja. Naglasio je kako je ključno da Hrvati očuvaju prostor na kojem su većina i jasno odrede političke ciljeve, jer ih jedino tako mogu ostvariti.
Urednik zbornika Dušan Musa zahvalio je svim autorima i sudionicima te naglasio kako je do sredine 90-ih o "nevesinjskoj pušci" napisano pedesetak knjiga, dok su o ustanku Hrvata, koji joj je prethodio, postojala tek dva djela.
"Nakon 150 godina, Hercegovački ustanak napokon je došao u Zagreb", rekao je Musa.
Program je vodio novinar Mario Raguž, potomak ustanika, koji je okupljenima pročitao i svoju pjesmu "Hercegovina".
Dvorana Hrvatskog državnog arhiva bila je potpuno ispunjena, a događaj je privukao veliki interes javnosti i medija, što pokazuje da teme iz hrvatske i hercegovačke povijesti i dalje bude veliko zanimanje.
