Hercegovački književnici predstavljeni Zagrebu

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Čitluk, koji se predstavio djelima odabranih književnika i likovnih stvaratelja s prostora Hercegovine u Matici hrvatskoj u Zagrebu, 25. travnja, upriličen je nesvakidašnji bogat program u kojem su posjetitelji mogli uživati u lijepoj riječi i slici.

Nazočne je pozdravio u ime domaćina dopredsjednik Matice hrvatske Damir Barbarić, a ispred Ogranka Matice hrvatske Čitluk, koja je inicijator i organizator programa, obratio se Andrija Stojić, predsjednik ogranka.

Obraćajući se nazočnima predstavio je brojne aktivnosti i rad ogranka Matice Hrvatske Čitluk.

"Želeći sačuvati nacionalni kulturnu vlastitost te je njegovati i širiti, Ogranak Matice hrvatske Čitluk organizira iznimno bogate kulturne manifestacije: Uskrs s Maticom u Brotnju, Božićni susret s Maticom u Brotnju, Dani Matice hrvatske u Brotnju, te kao suorganizator Kulturno književne manifestaciju „Susreti pod hrastom“, Turističko-kulturno-gospodarstvene manifestacije „Dani berbe grožđa- Brotnjo“ najstarije manifestacije u BiH. Uz dobru suradnju i druženje veseli nas činjenica da Ogranak Matice hrvatske Čitluk kroz ove manifestacije promiče kulturnu baštinu svog kraja, nacionalno i kulturno zajedništvo, povezuje ljude i krajeve, što zasigurno djeluje u narodu u izravnu susretu sa svima koji su gladni znanja, žedni kulture. Kako bismo unaprijedili provođenje programa Matice hrvatske Čitluk, njeno značenje u iskazivanju kulturnog i nacionalnog identiteta, čuvanjem zatečene i naslijeđene kulturne baštine a naročito stvaranjem i njegovanjem novih vrijednosti razvili smo izuzetno bogatu i raznovrsnu nakladničku djelatnost što nas po broju dosada objavljenih naslova svrstava  u najaktivnije Ogranke Matice hrvatske'', istaknuo je Stojić.

U programu je predstavljeno književno stvaralaštvo dvaju angažiranih hrvatskih autora s područja Hercegovine i to Anite Martinac i fra Miljenka Stojića.

O djelima književnika Miljenka Stojića a posebno o knjigama ''Podno križa'' i ''Stopu po stopu'' govorio je književnik Hrvoje Hitrec, nazvavši istog "ministrom informiranja u vladi Kraljice mira".

 "Godinama pratim književni i neknjiževni rad fra Miljenka Stojića, njegovu prozu, pjesnička djela, njegove britke kolumne koje čitam na portalima, nježne i poučne knjige namijenjene djeci, pratio sam njegove  medijske pothvate međugorske, postulatorske  širokobriješke , vodio ga u bilješkama kao čovjeka koji je bio pionir informatičke revolucije u franjevaca, barem na ovim našim hrvatskim prostorima. Ministar informiranja u Vladi Kraljice mira.  Neobičan čovjek, svakako, putnik kroz vrijeme koje nije kronološki poredano, pa se u njegovim djelima susreću sadašnjost i svagdašnjost s ljudima i događajima iz bliskih davnina, zvuk zvona ili boja ruže dozivaju uspomene na one kojih više nema, miris kave i cigareta na  druženja u kojima se raspredaju hrvatske sudbine, sjećanja na užase svršetkom onoga rata koji je donio komunizam i stradanja, i ovoga nedavnog devedesetih  kada je Miljenko Stojić kao dušobrižnik naših vojnika  bio izravnim svjedokom hrabrosti hrvatskih mladića. I tako sve do danas, kada autor sjedi pokraj Matoša na zagrebačkoj klupi i kaže u pjesmi: ''E moj Matošu, stiglo nas tvoje vrijeme i tvoje pjesme, znam da bi ti htio da je drukčije, ali nije'', istaknuo je Hitrec predstavljajući književni rad fra Miljenka Stojića.

Književnik i publicist Damir Pešorda govorio je o djelima književnice Anite Martinac, s osobitim osvrtom na njene vrlo čitane romane ''Medaljon'' i ''Posljednji''.

"Romani Medaljon i Posljednji tvore tematski zaokruženu cjelinu. To su dokumentarno-romansirane priče o jednom od najtraumatičnijih i najkrvavijih isječaka i inače teške i krvave povijesti hrvatskog naroda zapadne Hercegovine. Tim romanima autorica je hrvatsku književnost obogatila jednom dotada neobrađivanom temom i jezičnim bogatstvom  lokalnog idioma te uspješno i umješno literalizirala zapadno hercegovački prostor, povijest i ljude, dotada prepuštene gotovo isključivo usmenoj narodnoj epici. To su, po mom skromnom mišljenju, tri najvažnije značajke njezina proznog opusa", ocijenio je Pešorda.

Osvrnuo se i na jezik kojim su pisani romani ''Medaljon'' i ''Posljednji''.

"Osobitu draž prozi Anite Martinac daje jezik obogaćen leksikom lokalnog zapadno hercegovačkog govora. Lokalnim idiomom, kojega su osnovna obilježja ikavica i specifičan leksik, pisani su dijalozi, dok su ostali dijelovi pisani biranim standardnim književnim jezika. Kao rođeni Hercegovac, čitajući ove romane, osjetio sam kako preda mnom izvire jedan potonuli svijet, satkan sav od, bojim se, nepovratne nedavnosti. Brojni izrazi iz romana već danas zvuče arhaično jer u suvremenoj Hercegovini polako nestaje seoska podloga iz koje je taj idiom izrastao, no ta im arhaičnost nije nedostatak nego tekstu daje neku osobitu draž. Otimajući ih zaboravu, autorica tim izrazima obogaćuje korpus hrvatskog književnog jezika", naglasio je Damir Pešorda.

Književnu ulogu Anite Martinac usporedio je s ulogom Augusta Šenoe na razini Zagreba i okolice ili Ivana Aralice na razini dalmatinskog zaleđa

"Uopće nije pretenciozno reći da je na regionalnoj razini, to jest razini zapadne Hercegovine, njezina uloga donekle slična ulozi Augusta Šenoe na razini Zagreba i okolice ili Ivana Aralice na razini dalmatinskog zaleđa. Ta bi se uloga mogla sažeti u konstataciju da tek u djelima tih pisaca likovi određene sredine postaju književno uvjerljivi i funkcionalni", zaključio je Pešorda. 

Čitanjem odabranih ulomaka i obraćanjem književnika Anite Martinac i fra Miljenka Stojić, sa zahvalom publici koja je pokazala veliki interes za djelima ovih književnika, okončana je ova književna večer.

Glazbeno osvježenje te večeri bio je na glasoviru mladi franjevac Luka Ćorića, a program je vodila Ana Lesić, urednica sa televizije Laudato.

U drugom dijelu programa posjetitelji su mogli pogledati prigodnu izložbu hrvatskih likovnih umjetnika s područja Brotnja, a nakon završetka programa nastavljeno je druženje uz prigodni domjenak s hercegovačkim delicijama.