George Orwell je možda sve ovo predvidio, a možda je samo poslužio svrsi?

Budućnost bi morala pokazati jesu li u pravu oni koji govore kako je pandemija koronavirusa zapravo projekt 'svjetskih moćnika' da se ljudima zavlada na drukčiji način, odnosno uvede apsolutna kontrola nad svakim od nas.

Pridjev "orvelijanski" obično se koristi za opis mehanizma državne kontrole misli. Potječe nakon pojave roman "1984." Georgea Orwella, koji opisuje futurističko totalitarno društvo.

George Orwell, bio je engleski pisac i novinar a rođen je na današnji dan 1903. godine u Bengalu, Indija.

Pravim imenom Eric Arthur Blair, Orwell  je najpoznatiji je po alegorijskom političkom romanu "Životinjska farma" i antiutopijskom romanu "1984.".

Orwellov otac Richard radio je u Indiji u Državnom odsjeku za opijum. Njegova majka, Ida, odvela je Erica u Englesku kad je imao godinu dana; nije vidio oca sve do 1907. kad je Richard posjetio Englesku na tri mjeseca prije ponovnog odlaska. Eric je imao stariju sestru Marjorie i mlađu Avril.

Španjolski borac

Školovanje je započeo u maloj anglikanskoj školi u mjestu Henley, a uskoro je uz pomoć stipendije upisao na Wellington i Eton.

Nakon što je završio studij u Etonu odlučio se krenuti put Burme, no kako mu se nije svidio tamošnji imperijalistički poredak brzo se vratio u Englesku kada je započeo pisati pod pseudonimom.

Prvi je put ime George Orwell počeo koristiti 1933. godine kada je pisao za New Adelphi.

Tri godine kasnije oženio se s Eileen O′Shaughnessy s kojom je usvojio sina Richarda. Nažalost umrla je za vrijeme operacije, a nakon tog tragičnog događaja oženio se sa Soniom Brownell.

Iako su mu veze s engleskom policijom i njegova iskustva u pariškom podzemlju omogućili bogat materijal za književne djela, njegovi rani romani nisu bili previše uspješni.

Orwell je 1936. otputovao u Španjolsku i pridružio se republikanskoj vojsci u borbi protiv Frankovih falangista.

To iskustvo koje je u stvarnosti trajalo samo nekoliko mjeseci, poslužilo mu za pisanje djela “Kataloniji u čast”, možda njegovom najboljem radu.

Plagijator i žrtva tajnih službi?

Godine 1945., nakon Drugog svjetskog rata, u kontekstu trijumfa sovjetske vojske nad Njemačkom, Orwell je napisao “Životinjsku farmu”, djelo koje je u karikaturama životinja na farmi bila gorka satira ruske revolucije.

Međutim, priča je u Engleskoj u prvom izdanju imala vrlo loš prijem, gdje je Orwell prodao samo 23 000 primjeraka.  

Ali ubrzo nakon toga, 1946. godine i  usred “Hladnog rata”, roman je prešao Atlantik. U Sjedinjenim Državama su obavještajne službe odlučile da “Životinjsku farmu” pretvore u pravi bestseler, tvrde hrabriji kritičari.

Godine 1949., nekoliko mjeseci prije smrti, Orwell je objavio roman “1984”. Potaknut neočekivanim uspjehom svog prethodnog bestselera, engleski pisac je antikomunizam utkao kao središnju temu svoje nove knjige.

Njegov roman se, međutim, pokazao kao plagijat djela “Mi”, kojeg je napisao ruski pripovjedač s početka dvadesetog stoljeća Jevgenij Zamjatin, koji je pobjegao iz zemlje 1917. godine, uoči revolucije.

Međutim, je li tip društva opisan u Orwellom djelu “1984.” odgovarao staljinizmu ili potrošačkom društvu kapitalističkih zemalja, nitko ne može sa sigurnošću (u)tvrditi.

Ne zaboravljaju ga ni protivnici ni sljedbenici

Postoji niz tekstova u kojima se pokušava dokazati kako je postao doušnik-pokajnik. To se saznalo tek nedavno, kada je Foreign Office otvorio svoje arhive, ali mnogi i dalje vide Orwella kao jednog od najvećih vizionara dvadesetog stoljeća.

Georgea Orwella stvorila je CIA, bez obzira na mišljenje o književnoj kvaliteti njegovih djela. CIA nije gubila vrijeme da uloži sredstva za promicanje njegova rada, može se često pročitati.

Deklasifikacija tajnih materijala iz tog vremena otkriva da je Orwell optužio 125 pisaca i umjetnika da su “suradnici, zagovornici ili simpatizeri komunizma”.

Zlokobno društvo koje je opisao Orwell čini se sve sličnijim onom u čijem stvaranju je paradoksalno pomogao.

Cjelokupna njegova retorika “policije misli”, “tjedni mržnje”, “neljudi” i “nejezika” koji se smanjuje, a ne proširuje, slika je koju nam nudi današnje društvo.

"Kakvu razliku čini standardizacija misli od strane “Velikog brata” ili sedam multinacionalnih komunikacijskih kompanija koje kontroliraju i “pročišćavaju” planetarni prijenos misli?", zapitat će se neki autori, ali činjenica je da se Orwellu kontinuirano vraćaju i njegovi sljedbenici i protivnici.

 George Orwell umro je u Londonu od tuberkuloze kada je imao 47 godina (21. siječnja 1950.).