U amfiteatru Fakulteta humanističkih nauka Sveučilišta "Džemal Bijedić" u Mostaru danas je održana promocija knjige "Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938.–1959.)".
Na promociji knjige govorili su prof. dr. Almir Marić, prof. dr. Amir Duranović i priređivač izdanja Amer Maslo.
Istaknuto je kako je knjiga nastala na temelju istraživanja arhivske građe o Hamdiji Kreševljakoviću, ponajprije pisama iz njegove ostavštine koja se čuvaju u arhivskom fondu Historijskog arhiva Sarajevo. Riječ je o, kako navode, originalnoj arhivskoj građi i primarnom povijesnom izvoru, čije je objavljivanje važan doprinos daljnjem proučavanju rada ovog istaknutog bosanskohercegovačkog znanstvenika.
Priređivač knjige Amer Maslo govorio je o istraživačkom putu koji ga je doveo do ideje za ovakvo izdanje te je uputio zahvalnost svima koji su sudjelovali u procesu pripreme i objave.
"Riječ je o 86 pisama koja je Kreševljaković od 1938. do 1959. slao Hadžijahiću. Pisma imaju značajan istraživački potencijal jer prikazuju duh vremena kroz oči jednog od ključnih sudionika intelektualnog života Bosne i Hercegovine", kazao je Maslo, podsjetivši i na to da je Kreševljaković autor važnih djela o esnafima u Mostaru.
Prof. dr. Amir Duranović istaknuo je kako Maslo ovom knjigom ponovno usmjerava pozornost na arhivski dokument i fond u cjelini, ali i na same ličnosti Hamdije Kreševljakovića i Muhameda Hadžijahića. Dodao je kako će detaljno čitanje ovih pisama budućim istraživačima omogućiti bolje razumijevanje njihove osobne povijesti, istraživačkih nedoumica, kao i složenih društveno-političkih prilika u razdoblju sredine 20. stoljeća, kada su se dramatično mijenjale svakodnevne okolnosti u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.
Knjiga se sastoji od teksta 86 pisama koja je Hamdija Kreševljaković uputio Muhamedu Hadžijahiću u razdoblju od 1938. do 1959. godine. Pisma donose teme iz svakodnevnog života, razmjene o znanstvenim pitanjima kojima su se bavili – ponajprije iz područja osmanskih studija – kao i brojne druge detalje koji osvjetljavaju rad i okolnosti akademskog djelovanja toga vremena. Na kraju knjige nalaze se prilozi s preslicima originalnih pisama, indeksi imena i geografskih pojmova te izvodi iz recenzija dr. Amira Duranovića i dr. Dženite Karić.
Događaj su organizirali Arhiv Hercegovačko-neretvanske županije, Historijski arhiv Sarajevo, Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu i Fakultet humanističkih nauka Sveučilišta "Džemal Bijedić". Promocija je okupila profesore, istraživače, studente i ljubitelje povijesne građe, a knjiga je već prepoznata kao dragocjen doprinos arhivistici i historiografiji Bosne i Hercegovine.
