Mostar: Tri knjige na dvije lokacije

U okviru međunarodne kulturne manifestacije „Mostarsko ljeto 2022“ dr. Enes Kujundžić predstavio je svoje tri knjige na dvije lokacije: Narodna biblioteka Mostar i Kulturni centar Mostar-Sjever.

U jutarnjem terminu, u prostorijama Narodne biblioteke Mostar promovirana je knjiga „Biblioteka na početku trećeg milenija“, a promotori su bili dipl. bibliotekar Omer Mičijević, mr. Nusret Omerika i dr. sc. Enisa Gološ.

„U knjizi 'Biblioteka na početku trećeg milenija' izneseno je moje iskustvo, prvenstveno kao direktora Nacionalne biblioteke BiH do 2005. godine. Zatim sam skrenuo pažnju na pitanja koja se postavljaju pred bibliotekama u tzv. informacijskom okruženju, zato što mnogi ljudi pogrešno razumiju da internet treba da preuzme sve funkcije biblioteke i da mi treba, praktički, da zatvaramo biblioteke. Ja vidim da biblioteke imaju budućnost, smatram da biblioteke treba podržati i posebno treba izjednačiti status bibliotečkih radnika s drugim djelatnicima u obrazovanju, kao što, također, treba pojačati budžetska sredstva za opremanje biblioteka“ istaknuo je autor knjige Enes Kujundžić.

Direktor Narodne biblioteke Mostar i jedan od promotora dipl. bibliotekar Omer Mičijević rekao je da se radi o knjizi iz stručne literature koja se tiče bibliotekarstva autora Enesa Kujundžića jednog od najeminentnijih ljudi iz oblasti bibliotekarstva na području BiH.

„Ova promocija je uglavnom upriličena za bibliotekare osnovnih, srednjih škola i javnih biblioteka s područja HNŽ tako da smo smatrali da u okviru 'Mostarskog ljeta' na neki način afirmiramo i damo značaj bibliotekama koji one ustvari trebaju imati. Izdavač knjige je Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, a vrijeme izdavanja je 2018. godina i korespondira s 25. godišnjicom prijema BiH u UNESCO. Ona se može smatrati priručnikom za sve biblioteke, uključujući školske, javne itd. Priča se o prošlosti, a analizira se ustvari sadašnjost i argumentirano, iskustveno daje smjernice za budućnost biblioteka, arhiva, muzeja. Zato je autor posebno posvetio pažnju digitalizaciji bibliotečke građe, upotrebi informacijskih tehnologija u bibliotečkom poslovanju kao značaju i relevantnosti informacija. Naravno, autor kao poznati bibliograf uvijek se bavi bibliografijom i ukazuje koliko je značajno imati kvalitetne ljudske resurse“, zaključio je Mičijević.

V.d direktorica Pedagoškog zavoda Mostar dr.sc. Enisa Gološ naglasila je važnost i ulogu biblioteke odnosno bibliotekara u nastavnom procesu.

„Za realizaciju sadržaja iz predmeta Bosanski jezik i književnost jako je važna suradnja bibliotekara s nastavnicima i profesorima spomenutog predmeta, zato što od motivacije učenika za čitanje i od dostupnosti knjiga za obradu lektire zavisi kvalitete nastavnog procesa. To je ono što nam treba biti prioritet, da bibliotekari imaju i da im se pridaje ta važnost, da ne bude tek tako da postoje biblioteke u školama ili u gradu, a da pri tome nemamo adekvatan književni fond koji prati nastavni plan i program, nemamo motivirane učenike, jer onda zapravo gube smisao. Dakle, po meni kao dugogodišnjem prosvjetnom radniku uloga bibliotekara je jako važna, čak možemo reći ključna, jer nam se događa da na razini škola postoji timski rad gdje bibliotekari u suradnji s nastavnicima i profesorima Bosanskog jezika i književnosti ostvaruju i realiziraju neke projekte u cilju motivacije učenika da čitaju i da ta knjiga ima svoju funkciju. Ne samo za predmet Bosanski jezik i književnost, tu imamo i druge sadržaje iz drugih predmeta koji su nam važni da bi nam nastavni proces bio kvalitetan“, naglasila je Gološ.

U večernjem terminu u Kulturnom centru Mostar-Sjever predstavljene su dvije knjige: „Sarajevski sahan između Beča i Stambola : kulturološka perspektiva bošnjačke kulinarske baštine“ i „Sevdah kao ogledalo života“, a promotor je bio mr. Nusret Omerika.

„Moja supruga Azra i ja ovo radimo da bismo pojam sevdaha i sevdalinke doveli u vezu s drugim aspektima nematerijalne kulturne baštine. U prvom redu to je ambijent u kojem je bosanski čovjek živio i stvarao, pa recimo enterijer kako je on gradio svoje kuće, kako se živjelo u zajednici, što se naravno reflektira i u drugim vidovima kulturne baštine kao što je gastronomija koja je, također, danas postala popularna na svjetskoj razini, što naravno otvara i pitanje na koji način mi definiramo nematerijalnu kulturnu baštinu. Za običnog čovjeka može se reći da je u pitanju nešto što se zove tradicija, tradicijska kultura, običaji i narodni život. Postoje i publikacije koje se time bave, postoje institucije koje se bave tradicijskom kulturom, a u novije vrijeme i međunarodne organizacije kao što je UNESCO pokazuju interes za ovu vrstu ljudskog znanja i iskustva. UNESCO je 2006. godine objavio jednu konvenciju o zaštiti nematerijalne kulturne baštne koju je BiH potpisala 2009. godine. U toj konvenciji su date smjernice na koji način pristupati ovoj vrsti naslijeđa, kako ga istraživati i promovirati. Tako da je u ovim knjigama jednim dijelom riječ o tome“, ističe Kujundžić.

Mr. Nusret Omerika naglasio je važnost kulture pamćenja i sjećanja.

„Profesor Enes Kujundžić je jedan od najvrjednijih stvaratelja u BiH zasigurno i bavi se kulturnom baštinom Bošnjaka na južnoslavenskom prostoru. Njegove knjige tretiraju nematerijalnu kulturnu bošnjačku baštinu. Večeras smo imali priliku promovirati knjigu o bosanskom sahanu između Beča i Stambola. Knjiga koja govori i tretira problematiku, gastronomsku, bošnjačku, u kojoj možemo naći sve ono što je na putu da nestane u posljednjih 150 godina na ovim prostorima, počevši od hrane koje su pravile naše nene, pranene, zatim kulture življenje, kulture stanovanja, zatim nematerijalne kulture kad u pitanju namještaj, prostirke, kuće sve ono što je bilo bitno nekada za ljudski život i opstanak na ovim prostorima. To je profesor Kujundžić oteo od zaborava i dužni smo mu uputiti jedno veliko hvala za sve to što je prvi osjetio potrebu da se sačuva i ta nematerijalna bošnjačka kultura. I još da naglasim, što je jako bitno, da danas, nažalost, pojedinci rade ono što bi trebale da rade institucije i akademije znanosti. Oni koji bi trebali da vode računa o kulturi pamćenja i kulturi sjećanja to ne rade, to moraju da rade pojedinci u našem okruženju, u našoj zemlji BiH“, naglašava Omerika.

Dr. Enes Kujundžić izrazio je zadovoljstvo sudjelovanjem na međunarodnoj kulturnoj manifestaciji „Mostarsko ljeto 2022“.

 „Drago mi je da sudjelujem u programu „Mostarskog ljeta“ ove godine i to zahvaljujući pozivu direktora Narodne biblioteke Mostar Omera Mičijevića. Mislim da je „Mostarsko ljeto“ jedna lijepa manifestacija, dosta je šarolika, ima brojne sadržaje, tko ima vremena i želje može da se obogati i u kulturnom i povijesnom smislu“, zaključio je Kujundžić.

Promociju knjiga izvođenjem sevdalinki obogatili su Azra Kujundžić i Adnan Pajević, a moderatorice su bile Anisa Mujić i Selma Aškraba.

Naredni događaj u okviru međunarodne manifestacije „Mostarsko ljeto 2022“ je u petak, 24. lipnja, a riječ je o predstavi "Bog masakra" u režiji Admira Glamočaka, nastala u produkciji Pozorišta mladih Sarajevo, koja će biti odigrana na sceni Narodnog pozorišta Mostar sa početkom u 20 sati. U predstavi igraju: Ivona Baković, Dženita Imamović Omerović, Mak Čengić i Davor Sabo.