Deseti Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret

Deseti Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret posvećen četvorici jezikoslovaca – Stjepanu Krešiću, Slavku Pavešiću, Krsti Spalatinu i Luki Vukojeviću održan je u Neumu u četvrtak 10. listopada. Susret se održao u Osnovnoj školi Kardinala Stepinca Neum gdje se okupio veliki broj sudionika, uvaženih književnika, kulturnih djelatnika i učenika.

Na susretu u Neumu sudjelovali su i izlagali: književnik Stjepan Šešelj iz Zagreba, dr.sc. Vlatka Štimac Ljubas s Leksikografskog zavoda „Mirloslav Krleža“ iz Zagreba, publicist Stanislav Vukorep iz Čapljine, književnica Vesna Papac Slobođan iz Ravnoga te  književnik iz Neuma mr. Pero Pavlović.

Na samom početku manifestacije nazočnima se obratila ravnateljica Osnovne škole Kardinala Stepinca Neum, Vera Konjevod, te istaknula zadovoljstvo što je Neum devetu godinu zaredom jedan od domaćina ove hvalevrijedne manifestacije.

„Povijest je htjela da ovi spomenuti stoljetni hrvatski prostori budu podijeljeni nepravednim i nametnutim administrativnim granicama koje jedinstveno hrvatsko nacionalno biće dijele, razdjeljuju i razjedinjuju. No unatoč svemu, Hrvati su opstali i ostali na ovim prostorima. Tu nam je i dalje biti i živjeti posvjedočujući da je ovo jedan jedinstveni hrvatski duhovni prostor. A da je tome tako svjedoče naša četiri hrvatska jezikoslovca. Četiri hrvatska kulturna velikana“, istaknuo je u svom uvodnom obraćanju poznati neumski književnik, mr. Pero Pavlović.

Četiri kulturna velikana

Ovogodišnji XV. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret posvećen je četvorici hrvatskih jezikoslovaca i kulturnih velikana: Stjepanu Krešiću, Slavku Pavešiću, Krsti Spalatinu i Luki Vukojeviću. Njima u čast se ovih dana upućuju brojne hvale i pohvale, te osvjetljuju njihovi životopisi. Zavirilo se u njihova pisana djela te se pokušalo ocijeniti plodove i domete tih djela kako bi se u dogledno vrijeme sve rezultiralo odgovarajućom knjigom koja će trajno obilježiti bogatstvo i umnost brojem malog hrvatskog naroda koji je velik duhom i kulturom.

Neumsku publiku posebno je zaintrigirao lik i djelo svog sumještanina Stjepana Krešića, hrvatskog klasičnog filologa i književnog prevoditelja, rođenog 22. veljače 1915. u Vininama, Donje Hrasno kod Neuma. Znatan dio svog radnog vijeka je proveo u inozemstvu, točnije u Kanadi, te je njegovo djelovanje razmjerno nepoznato iako je prevoditeljem nekih od najvećih djela svjetske književnosti kao što su Faulknerova, Dickensova i Steinbeckova. Autor je više grecističkih i latinističkih studija, te se bavio književnom hermeneutikom. Umro je u travnju 1984.

Slavko Pavešić književni je povjesničar i kritičar, filolog i lingvist, leksikograf i prevoditelj rođen u Konjicu 1912., a umro u Beogradu 1975. Objavljivao je radove iz povijesti i suvremenosti hrvatskog jezika, iz dijalektologije i leksikografije. U Jugoslavenskoj akademiji napredovao je do zvanja znanstvenog savjetnika. U Institutu je neumorno radio na širenju jezične kulture i na podizanju mladoga znanstvenog kadra, ali je njegov najteži i glavni zadatak bio završetak gotovo stogodišnjeg posla na Akademijinu Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika i na osmišljavanju njegovih Dopuna.

Krsto Spalatin, hrvatski filolog i pisac, rođen je u Stonu 1909., a umro u Sarasoti, Florida,  1994. godine. Bio je lektor za hrvatski jezik u Rimu za NDH, odakle odlazi u SAD 1948. godine. Objavljivao je radove u Hrvatskoj reviji, Časopisu Hrvatskih studija i Maruliću.

Luka Vukojević hrvatski je jezikoslovac i kroatist rođen u Ljubuškom 1955. godine. Jedno je vrijeme radio u Francuskoj kao lektor hrvatskog jezika, odakle se vraća u Hrvatsku gdje od 1991. pa do umirovljenja radi na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Na području jezičnog normiranja surađuje sa Zavodom za norme pridonoseći uređenju nazivlja struka i područja. Jedan je od najcitiranijih kroatista.

Sve su ovo jezikoslovci koji potječu sa šireg neretvanskog područja,  a ujedno su oplemenili hrvatsko jezikoslovlje i filologiju.

Inače, ovu vrijednu kulturnu manifestaciju organizira Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti, Hrvatska kulturna zaklada, zajedno s Južnohrvatskim ogrankom DHK i Podružnicom Instituta za hrvatski jezik u Metkoviću te Gradom Metkovićem, Gimnazijom Metković, Općinom Neum, Osnovnom školom Kardinala Stepinca u Neumu, Srednjom školom fra Andrije Kačića Miošića Ploče, Gradom Opuzenom, Maticom hrvatskom Opuzen,  Gradom Čapljinom i Osnovnom školom Vladimira Pavlović Čapljina.  Time su organizatori pokazali kako se uspješno grade mostovi zajedništva i suradnje između Hrvata s obje strane granice.

Osim u Neumu, Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret će se ovih dana održati i u Stonu, Metkoviću, Pločama, Opuzenu, Čapljini i Ljubuškom.