Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović u utorak je u Zagrebu, na predstavljanju zbornika "Hrvati u daytonskoj BiH – stanje i budućnost", trideset godina od potpisivanja tog sporazuma, Dayton nazvao "nesavršenim mirom", izrazivši optimizam kako će Bosna i Hercegovina do kraja godine usvojiti zakone potrebne za otvaranje pregovora s Europskom unijom (EU).
Zbornik na tristotinjak stranica, u kojem je svoje viđenje "daytonske BiH" iz perspektive hrvatskog naroda iznijelo dvadesetak stručnjaka, predstavljen je u Matici hrvatskoj u Zagrebu, nakon što je krajem prošlog mjeseca, na dan parafiranja Daytonsko-pariškog sporazuma prije točno 30 godina, predstavljen u Mostaru.
"Ovaj zbornik pomoći će kako bismo sagledali kakva je uistinu stvarnost u Bosni i Hercegovini danas te kako bismo pomogli u preobrazbi i promjeni stanja u toj državi", kazao je uoči predstavljanja predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH Mladen Bevanda, nakladnika tog izdanja, piše Hina.
Čović, glavni i odgovorni urednik zbornika, kazao je kako je zajedničko uvjerenje autora da se u Bosni i Hercegovini mora razmišljati o "konsocijacijskoj budućnosti", odnosno o "federalizmu" koji će osigurati jednak glas svih triju konstitutivnih naroda.
"Bilo kakva zastranjivanja prema građanskom, unitarističkom konceptu, utemeljenom na brojnosti jednog naroda, vratit će nas odmah na početak", kazao je Čović.
Naglasio je kako je trećina predstavljenih radova posvećena budućnosti BiH i prijedlozima njezine reorganizacije.
Daytonsko-pariškim sporazumom, potpisanim 14. prosinca 1995. godine u Parizu, BiH je dobila "nesavršeni mir", a sada je, istaknuo je, na političkim akterima prepoznati da ta zemlja ima "svoju posebnost" kakva se može prepoznati i u "demokracijama poput Belgije ili Švicarske".
"Još uvijek se neki trude da BiH izgubi svoja tri sadržaja, za mene najvrjednije stvari – tri različita identiteta koji su bogatstvo BiH", kazao je Čović u govoru na predstavljanju zbornika.
Istaknuo je i kako se "nesavršenost" daytonskog okvira prepoznaje u aktualnoj blokadi vlasti u BiH koja sprječava donošenje reformskih zakona, bez čijeg usvajanja nije moguće otvoriti pristupne pregovore s Europskom unijom.
Predsjednik HNS-a BiH izrazio je uvjerenje kako će se do kraja godine ti zakoni ipak usvojiti "uz sva iskušenja koja još uvijek postoje".
"Naš ministar pravde na razini BiH nudi konstruktivna rješenja koja mogu pomiriti tri strane, ali i zadovoljiti europske standarde", kazao je Čović.
"Moramo razgovarati – nitko ne može ostati po strani", nastavio je, naglasivši kako će idući tjedan razgovarati sa srpskim predstavnicima u Banjoj Luci.
Čović je BiH usporedio s maslinom, stablom koje ne zahtijeva puno vode.
"Ono što je problem te masline – tkogod je prolazio pored nje, zalijevao ju je kako god je stigao", posebno oni koji su se "proglasili ekspertima".
"Naša maslina zbog toga danas ima mnogo više grana vodopija i štetnika", na štetu "tri ključne grane" tog stabla, zaključio je Čović.
Bevanda je u izjavi uoči skupa bio pesimističniji: "Tri naroda sve su udaljenija, sve je više nepovjerenja i razdora. Nasreću, to se još uvijek ne prelijeva među obične ljude koji imaju kulturu dobrosusjedstva i kojima je navrh glave svega što se događa. Rat nitko ne priželjkuje, izuzev huškača, pojedinaca koji jako dobro profitiraju od zavađanja naroda."
