Bratulić: Hrvatski narod se može pohvaliti s tri pisma
U organizaciji Hrvatskog kulturnog društva (HKD) Napredak - Glavna podružnica Mostar, i Društva za promicanje hrvatske kulture i znanosti 'Croatica' iz Zagreba, večeras je u Maloj galeriji kraljice Katarine u Mostaru akademik Josip Bratulić održao predavanje na temu "Hrvatski jezik i hrvatska pisma - svjedoci identiteta Hrvata".
"Kad se uopće govori o kulturi, civilizaciji i baštini, obično se polazi od identiteta naroda i onoga što ga obilježava", kazao je akademik Bratulić, koji se inače bavi proučavanjem hrvatske književnosti, posebice starijih razdoblja, kao i studijem srednjovjekovnih slavenskih književnosti, pa je iz toga znanstvenog područja objavio niz rasprava i knjiga.
Po njegovim riječima, svaki narod obilježava njegov jezik i pismo, a hrvatski se narod može pohvaliti s tri jezika staroslavenski, liturgijski i narodni koji ulazi u tekstove već u 12. stoljeću, te tri pisma - glagoljicu, ćirilicu i latinicu.
"To znači da je hrvatska kultura duboko ukorinjenja i da se kultura hrvatskoga naroda razvijala ukorak s ostalim kulturno razvijenim narodima Europe", kazao je akademik Bratulić. Nazočne uzvanike i goste pozdravio je i predsjednik HKD-a Napredak Miroslav Palameta, predstavivši kratko akademika Bratulića kao svojedobnog predavača devedesetih godina na Mostarskom sveučilištu.
Inače, akademik Josip Bratulić rođen je u Sv. Petru u Šumi 1939. godine. Filozofski fakultet upisao je u Zagrebu, gdje je završio studij hrvatskoga jezika i književnosti i komparativnu književnost. Na istom je fakultetu magistrirao i doktorirao.
Za člana HAZU-a izabran je na Glavnoj skupštini 18. svibnja 2000., a bio je i predsjednik Matice hrvatske od 1996. do 2002. godine.
Nakon ovog predavanja zanimljivu radionicu 'Spomenici hrvatske pisane kulture pisane latinicom, glagoljicom i ćirilicom' održao je i prof. Ante Bičanić iz 'Croatice' koji je predstavio najstarije i najvažnije natpise, dokumente i knjige od Baščanske i Humačke ploče do vrijednih prvih tiskanih knjiga i inkunabula.
"Zanimljiv je podatak da je veliki broj artefakata, dokumenata i knjiga koji su jako značajni za našu kulturu i identitet, danas po različitim svjetskim muzejima. Volio bih kada bi i u Hrvatskoj napokon bio napravljen muzej hrvatske pisane riječi, budući obilujemo s građom, s kojom se ne mogu pohvaliti ni puno veći narodi od našega", rekao je Bičanić.
