Petar II. Petrović Njegoš bio je crnogorski vladar, filozof i pjesnik te jedna od najvažnijih ličnosti Crne Gore u vrijeme nacionalnog stasanja u 19. stoljeću.
Rođen u selu Njeguši, nedaleko od Cetinja, od mladosti pokazivao izvanredan intelekt i sklonost učenju. Sa 17 godina, nakon smrti strica Petra I. Petrovića, Njegoš postaje vladika Crne Gore, pri čemu objedinjuje svjetovnu i duhovnu vlast nad zemljom. Kao vladar, bio je posvećen modernizaciji Crne Gore, nastojeći ujediniti crnogorska plemena i uspostaviti jaču državnu strukturu u okruženju stalnih prijetnji Osmanskog Carstva.
Njegoševo književno stvaralaštvo čini ga jednim od najznačajnijih pisaca i filozofa slavenskog svijeta. Njegovo glavno djelo Gorski vijenac, napisano 1847. godine opisuje borbu crnogorskog naroda protiv Osmanlija, oslikavajući crnogorski ponos i težnju za slobodom kroz filozofske rasprave i epizode.
Napisao je i Luču mikrokozma, filozofsku poemu koja propituje čovjekovu ulogu u svemiru i vezu između dobra i zla.
Njegoš je zaslužan za niz reformi kojima je nastojao modernizirati Crnu Goru. Osnovao je prve škole i pokrenuo izgradnju javnih objekata. Zalagao se za političko i vojno jačanje Crne Gore, nastojeći razviti savez s Rusijom i drugim pravoslavnim zemljama u borbi protiv Osmanskog Carstva. Bio je svjestan važnosti obrazovanja i kulture u oblikovanju identiteta, stoga je posvećeno radio na unaprijeđenju i intelektualnu i kulturnu svijest Crnogoraca.
Život mu je prekinula je tuberkuloza. Preminuo je 1851. godine u 38. godini života, a prema vlastitoj želji sahranjen je na planini Lovćen, koju je smatrao simbolom crnogorske slobode. Njegošev mauzolej na Lovćenu danas je jedno od najvažnijih spomenika Crne Gore, simbolizirajući duh slobode koji je Njegoš kroz svoj rad i ideje ostavio budućim generacijama.
Njegoš je u svoje vrijeme podržavao rad bana Josipa Jelačića, kojeg je upoznao neposredno prije Revolucije 1848. godine. Prema nekim izvorima, Njegoš je nudio Jelačiću crnogorsku vojsku kao pojačanje u njegovim operacijama. Postoje i Njegoševa pisma upućena dalmatinskom guverneru u kojem potiče ujedinjenje Dalmacije i Hrvatske.
Petar Petrović Njegoš najvažnija je politička i kulturološka figura Crne Gore. Povjesničari će ga često nazivati crnogorskim Ivanom Mažuranićem ili crnogorskim Vukom Karadžićem. Po Njegošu ime nosi najveći broj ulica i trgova u Crnoj Gori, zajedno s Josipom Brozom Titom.
