Marko Marulić, hrvatski književnik, često nazivan i ocem hrvatske književnosti, rođen je na današnji dan 1450. u Splitu.
Povodom 561. rođendana velikana hrvatske književnosti, donosimo vam njegovu rkatku biogfrafiju.
Njegova obitelj se hrvatski nazivala Pečenić, a u XV. stoljeću po humanističkom je običaju latinizirala svoje prezime u Marulus ili De Marulis.
Marulić je u Splitu (1460. - 1470.) pohađao humanističku školu koju je vodio talijanski humanist Tideo Acciarini, gdje započinje njegovo stvaralaštvo, potaknuto Ovidijevom Metamorfozom.
U Mlecima je (1477.) tiskana Marulićeva pohvalnica Jurja Šižgorića Elgiarum et carminum libri tres, koju je Šižgorić uvrstio u knjigu, pa je to postalo prvo Marulićevo tiskano djelo.
Marulić je pisao prozna i pjesnička djela na latinskome i hrvatskom jeziku. Kao kršćanski humanist nastojao je uskladiti antičku mudrost i poetiku s biblijskim profetizmom i kršćanskom duhovnošću.
Bio je nadahnjivan Biblijom i hagiografijom, antičkim klasicima i crkvenim ocima, suvremenim zbivanjima i kršćanskim moralnim načelima. Europsku, ali i svjetsku slavu stekao je duhovnim i moralističkim spisima na latinskom jeziku. Glavni je predstavnik religioznog nadahnuća među humanistima.
U studenome 1500. hodočasti u Rim, a već godinu kasnije (1501.) dovršava ep Judita u kojem doseže svoj najveći pjesnički domet, koji je jedno i prvi hrvatski ep.
Oporuku sastavlja 14. lipnja 1521. i u njoj popisuje listu knjiga iz svoje knjižnice. Tri godine kasnije, 5. siječnja 1524. umire u rodnom Splitu. Pokopan je u splitskoj crkvi sv. Frane.