HNK Mostar s "Ćelavom pjevačicom" gostuje u Zagrebu

Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru sudjeluje u Tjednu Hrvata izvan Republike Hrvatske, novom nacionalnom i trajnom obilježavanju koje se, temeljem odluke Hrvatskoga sabora, održava svake godine u posljednjem tjednu svibnja. Ovogodišnje, prvo izdanje održat će se od 25. do 31. svibnja 2026. u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. HNK Mostar gostovat će u novoj zgradi HNK2 u Zagrebu u srijedu, 27. svibnja, s predstavom "Ćelava pjevačica" redatelja Gorana Damjanca.

Cilj i značaj

Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske uspostavljen je kao trajni nacionalni okvir s ciljem povećanja vidljivosti Hrvata izvan Republike Hrvatske u hrvatskoj javnosti, osvještavanja njihova doprinosa stvaranju i razvoju Republike Hrvatske te jačanja međusobne povezanosti i hrvatskog zajedništva.

Kako je istaknuto prilikom predstavljanja programa, riječ je o inicijativi koja obuhvaća Hrvate u Bosni i Hercegovini, hrvatsko iseljeništvo, njihove potomke, kao i povratnike i useljenike u Republiku Hrvatsku. Državni tajnik Zvonko Milas naglasio je kako je Tjedan pokrenut s ciljem kako bi se sustavno, sadržajno i simbolički u fokus stavio hrvatski narod u cjelini.

"Hrvatski narod je jedan, ali živi u različitim državama i okolnostima, a ovim Tjednom želimo dodatno ojačati njegovu povezanost i zajedništvo", istaknuo je Milas.

Klasik teatra apsurda

"Ćelava pjevačica" Eugènea Ionesca klasik je teatra apsurda. Redatelj predstave je Goran Damjanac, scenografiju potpisuje Vesna Režić, kostimografiju Sandra Milavić, scenski pokret Fatima Kazazić Obad, dok je autor glazbe Andrijan Zovko. U predstavi igraju Nikolina Marić, Miro Barnjak, Mirela Kordić, Ivan Skoko, Ana Franjčević i Robert Pehar.

"Ćelava pjevačica" bila je prva drama koju je napisao francuski pisac Eugène Ionesco. Napisana je 1948. godine, a prvi je put izvedena 1950. godine u pariškom "Teatru noćnika". Danas je jedna od najizvođenijih predstava u cijeloj Francuskoj, iako prilikom prve izvedbe nije postigla uspjeh.

"Ćelava pjevačica" nije samo klasik teatra apsurda, nego i klasik dramske književnosti uopće, koji propituje granice i mogućnost komunikacije, kao i smislenost ljudskih odnosa. Ulazak na predstavu je slobodan.