Zero waste jelovnik: Sve što trebate znati

Kvalitetnom pripremom i planskom kupovinom hrane možemo pridonijeti zero waste jelovniku, održivijoj prehrani i načinu života kao i smanjenju zagađenja okoliša.

U Republici Hrvatskoj i u svijetu se godišnje baca više od 286 tisuća tona hrane godišnje. Pa nije ni čudno da su uz pokrete briga za okoliš i smanjenje globalnog zatopljenja sve češći i učestaliji pokreti i kampanje za smanjenje bacanja hrane u sklopu "Zero waste" revolucije.

Zero waste prehrana podrazumijeva odabir održivijih namirnica te smanjenje bacanja hrane.

Zero waste revolucija osim smanjenje generalnog otpada ima za cilj educirati kako bi se smanjilo i bacanje hrane te u skladu s time i pripremali obroci i jelovnici, prenosi Coolinarika. 

Bacanje hrane dovodi do povećanja emisije stakleničkih plinova te onečišćenja okoliša pa je svakako važno što više i brže smanjiti količine bačene hrane.

Zero Waste prehrana

U načela zero waste prehrane ubrajamo:

• kupovinu hrane sa što manje ambalaže
• iskorištenje svih dijelova namirnice (lišće, kora, ljuske)
• smanjenje bačene hrane
• odabir namirnica koje su održive i koje su proizvedene s minimalnim štetnim učincima za okoliš

Pametno kupujte hranu

U današnjem užurbanom načinu života ljudi jednostavno i neplanski obavljaju kupovinu što rezultira da nismo uvijek pripremljeni za istu pa moramo koristiti jednokratne vrećice i ambalaže.

Prvi korak prema zero waste jelovniku je planska kupovina hrane. Pripremite tjedni jelovnik i kupovinu obavljajte na tjednoj bazi uz mogućnost da još jednom ili dvaput tijekom tjedna nadopunite zalihe one hrane koja je lako kvarljiva.

Za planske tjedne kupovine koristite platnene ili višekratne vrećice te odabirite one namirnice koje imaju što manje dodatne ambalaže:

• izaberite sezonsko svježe voće i povrće uzgojeno lokalno
• kupujte hranu u rinfuzi (žitarice, orašasti plodovi, sjemenke, leguminoze)
• Iskoristite sve dijelove namirnica

Ljuske od luka, stabljike brokule i listovi cvjetače su obično dijelovi namirnica koje odbacujemo prilikom pripreme obroka, a mogu se jako dobro iskoristiti. Dijelove povrća koje ne koristite u samom jelu možete dobro isprati i "skupljati" u posudi u zamrzivaču, pa kada nakupite dovoljnu količinu možete pripremiti povrtni temeljac.

Kore od agruma možete oprati koristiti za kandiranje ili za kolače. Kosti od mesa mogu se iskoristiti za pripremu mesnog temeljca koji ćete kasnije zamrznuti. Kosti od ribe možete s ostacima ribe iskoristiti za pripremu riblje paštete.

Pravilno skladištite hranu i smanjite otpad

Hranu koja se čuva na sobnoj temperaturi pohranite u staklenke ili posude, a hranu koju čuvate u hladnjaku u papirnate vrećice ili posude. Pripazite na oznake "najbolje upotrijebiti do" i "upotrijebiti do" te voditi računa da iskoristite onu hranu koja se najbrže kvari.

U slučaju da je voće i povrće blizu kvarenja te ih treba brzo potrošiti, a nemate ideja za obroke, od povrća uvijek možete napraviti krem juhu ili namaz, a od voća smoothie ili voćni sok.

Prilikom pripreme hrane vodite računa da se višak hrane može zamrznuti za kasnije ili da se od njega može napraviti novo jelo za drugi dan. Primjer su njoki od ostataka pire krumpira ili povrtni popečci od ostataka kuhanih žitarica.

Birajte održivije i kvalitetnije namirnice

Puno važnije od odabira lokalnih namirnica je da se odabiru one sezonske jer samo uzgojem i kupnjom sezonske hrane zaista podupiremo prirodni tijek godišnjih doba te sazrijevanja.

Kod odabira sezonskih namirnica važno je voditi računa da nisu dugo transportirane, znači idealno proizvedene u Hrvatskoj. Budući da je proizvodnja mesa i dalje broj zagađivač okoliša kada govorimo o hrani, u sklopu održivije prehrane poželjno je smanjiti konzumaciju crvenog mesa i prerađevina.