Uvoz hrane u BiH povećan za 140 milijuna kilograma

Dok se poljoprivrednici diljem BiH bore s viškovima robe i poručuju kako je apsurdno da uvozimo i ono što možemo proizvesti, u BiH svakodnevno stižu kamioni s hranom, piše Večernji list.

Koliko se zapravo uvozi hrane u BiH, najbolje pokazuje podatak da su u Bosnu i Hercegovinu prošle godine uvezene 2,2 milijarde kilograma poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, što je za gotovo 140 milijuna kilograma više nego godinu prije.

Službene brojke

Vrijednost uvezene hrane povećana je s 3,44 milijarde na 4,43 milijarde KM, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH. U vrhu liste uvoznih proizvoda iz poljoprivredno-prehrambenog sektora su goveđe svježe i zamrznuto meso, bezalkoholna pića i voda, slatki keksi i pekarski proizvodi, pšenica. Dakle, sve ono za što imamo potencijal za solidnu proizvodnju, a što, ipak, nemilice uvozimo iz bijela svijeta.

U godinu dana uvoz bezalkoholnih, alkoholnih pića i vode porastao je za 10,5 posto, svježeg i zamrznutog mesa za 9,7, raznih prehrambenih proizvoda i dodataka prehrani za 8,8, žitarica za 7,8 te proizvoda na bazi žitarica i brašna za 6,9 posto.

''Porast uvoza vrijednosno i količinski u 2022. godini, u odnosu na prethodnu godinu, bilježi se kod kategorije nerafiniranih šećera od šećerne trske, uljarica, žitarica, prerađevina od povrća, ribe te sadnica voća i povrća'', navedeno je u najnovijem broju Infokoma ove Komore, iz koje podsjećaju da su globalna kriza, inflacija i poteškoće u lancu isporuke ambalaže, sirovina i repromaterijala u proizvodnji imale negativne učinke na gotovo sve proizvođače sektora za proizvodnju hrane.

Nitko nije ekonomski potpun

''Poučeni ovakvim iskustvom, možemo zaključiti da bez proizvodnje strateških proizvoda ni jedna zemlja nije ekonomski potpuna te da je za njihovu proizvodnju potrebno unaprijed i planski osigurati sve potrebne inpute za sudionike u lancu proizvodnje. A globalna kriza koja je zahvatila svjetsku ekonomiju pokazala je kako je sektor proizvodnje hrane najvažniji, ali i najosjetljiviji'', stoji u Infokomu.

Na važnost proizvodnje domaće hrane proizvođači, ali i ekonomisti upozoravaju godinama, a to se pogotovo pokazalo u posljednje tri godine kad su cijene hrane u cijelom svijetu počele nezaustavljivo rasti. To se posebno odrazilo na države koje su ovisne o uvozu hrane. Iako je sva hrana poskupjela, a posebno su “skočile” cijene mesa, najavljena su i nova poskupljenja.

Građane BiH, naime, očekuje novo poskupljenje mesa čije bi cijene, prema trenutačnim procjenama, mogle skočiti i za 30 posto! Prošle godine uvezena su 83,362.882 kilograma živih životinja i mesa za 507,732.506 KM. I godinu prije uvezena je gotovo ista količina, ali za znatno manji iznos od 398,303.675 KM.

Proizvodnja hrane

Uvozimo mlijeko i mliječne proizvode, meso, egzotično voće i povrće, ali i ono koje odlično uspijeva na našim prostorima. Na listi brojnih proizvoda koje Bosna i Hercegovina uvozi, iako ih i sama proizvodi, i prošle godine našli su se kruh, peciva i drugi pekarski proizvodi.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, uvezli smo 306,447.829 KM proizvoda na bazi žitarica i brašna u prošloj godini.

Istih proizvoda izvezli smo tri puta manje, točnije 105,781.233 KM. Ono što je najvažnije, sve što se uvozi u BiH, bosanskohercegovačka mlinsko-pekarska industrija može proizvoditi.

Prema službenim podacima, obradive površine u Federaciji BiH prostiru se na 721.000 hektara, dok je u Republici Srpskoj oko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega se 46 posto ne koristi za proizvodnju hrane.