Skupljaju višak hrane iz restorana i doniraju siromašnima

Sarajevskoj županiji godišnje se bace od dvije do tri tone hrane samo iz ugostiteljskih objekata. Riječ je o gotovoj hrani koja je spremna za konzumiranje. Količina hrane koja se baci u Bosni i Hercegovini mjeri se u tisućama tona, piše Večernji list BiH.

Prema procjenama stručnjaka, svaki stanovnik godišnje baci oko 90 kilograma hrane. S druge strane, deseci tisuća stanovnika gladuju. Upravo su te tužne činjenice bile pokretač hvalevrijedne inicijative koja je prije mjesec dana pokrenuta u Sarajevu. Riječ je o projektu “Tanjir viška”, kojem je cilj da višak hrane iz hotela, restorana, nakon obiteljskih i poslovnih ručaka, umjesto u kantama za otpad, završi kod obitelji koje sebi ne mogu priuštiti obrok.

Amina Omanović, koordinatora projekta “Tanjir više”, kaže kako je ideja začeta u Sarajevu, ali se sada već proširila na Mostar te se očekuje skoro pokretanje projekta u Zenici. U Sarajevu organizaciju čini nekoliko žena koje se trude hranu od donatora dostaviti potrebitima.

''Na ideju pokretanja ovog projekta došli smo nakon statusa jedne kolegice koja je vezana poslom uz tu tematiku. Bilo je to tijekom ramazana kada se tradicionalno diljem BiH organizira niz velikih okupljanja na kojima ostaje velika količina hrane. Ona se u svom statusu na Facebooku osvrnula na problem bacanja te hrane i predložila da se razmisli o tome može li se organizirati nešto da se ta hrana podijeli potrebitima kojih je u BiH jako puno'', priča nam Amina. Dodaje kako su se mnogi javili nakon spomenutog statusa sa željom da se pomogne.

''Tako se okupila grupa nas nekoliko žena. Napravile smo stranicu na Facebooku i polako krenule s prikupljanjem hrane i adresa potrebitih. Međutim, niti jedna od nas nije očekivala da će se to razviti u ovoliki projekt'', kaže Amina.

Naglašava kako se svakodnevno javljaju volonteri, tvrtke i objekti koji su voljni pridružiti se projektu i tako pomoći potrebitima. Objasnila nam je i kako projekt funkcionira. Na njihovu stranicu na Facebooku ili broj telefona javljaju se restorani, hoteli i slični objekti koji imaju višak hrane koji žele donirati. Nerijetko se javljaju i same obitelji kojima nakon obiteljskog ručka ostane hrane.

''Naši volonteri dođu po hranu i nose je na najbližu adresu nekoga od potrebitih. Moram naglasiti kako cijenimo svako javljanje i pomoć, ali nemamo toliko velik broj volontera da mogu doći po, primjerice, jedan kruh te tako uglavnom odlaze po veće količine hrane, odnosno po hranu dostatnu za najmanje 4-5 osoba'', naglašava Amina.

Hranu na adresu potrebitih mogu dostaviti i sami donatori ako to žele. Njihovi korisnici su uglavnom samohrane majke, centri za osobe s posebnim potrebama, a kada se jave donatori s većim količinama hrane, onda se ona nosi u Sigurnu kući na Bjelavama, migrantima... Ističe i kako je još uvijek riječ o povremenim donacijama, odnosno da osobe kojima oni nose hranu na obroke ne mogu računati svakodnevno.

''Riječ je o povremenim donacijama. Imamo dosta adresa na koje nosimo. Kada bismo nosili samo na 2-3 adrese, možda bismo im i mogli osigurati obroke svaki dan, međutim, trenutačno nemamo dovoljno hrane za to - objašnjava koordinatorica spomenutog projekta u Sarajevu. Ipak, budući da se projekt neočekivano razvija te se već javljaju hoteli i restorani koji žele dugoročnu suradnju s voditeljima ovog projekta, za očekivati je da će u idućem razdoblju biti osiguran veći broj obroka. Voditelji projekta su i ovim putem zamolili sve koji mogu i žele na bilo koji način da se pridruže njegovoj realizaciji i tako svojim sugrađanima osiguraju barem jedan obrok dnevno.