Hercegovački pršut u rangu je najboljeg kavijara

Pršut kao jedan od najoriginalnijih domaćih specijaliteta, koja slovi i za hercegovački brend, uvijek je bio na cijeni, a sada je postao pravi luksuz jer je za kilogram ove gastronomske delicije potrebno izdvojiti skoro 40 maraka.

Prema mišljenju upućenih, veliko je pitanje hoće li na tome ostati nakon posljednjih poskupljenja svježeg mesa, jer proizvođači pršuta korekcije cijena pravdaju skupom sirovinom.

Trebinjac Savo Tarana, koji se godinama bavi proizvodnjom ovog mesnog delikatesa, kaže za “Glas” da su nedavno podigli cijene pršute za 20 posto.

''Kod nas je cijena kilograma pršuta 24 marke s kostima, a bez kostiju 39 KM. Imamo zalihe i ta cijena bi trebalo da ostane do Nove godine i Božića'', kazao je Tarana.

Ovaj Hercegovac kaže da je kvalitetna sirovina najvažnija za dobru pršutu. Svinja bi, priča on, trebalo da ima­ najmanje 200 kilograma žive vage da bi suhi pršuti imali bar deset kilograma. Tarana ističe da pršute koje su laganije nikad ne mogu imati ukus kao one teže.

''Mogli bismo proizvesti mnogo više, ali potrebno je dosta novca za ulaganje. Sve što proizvedemo i prodamo, a naše tržište je u Srpskoj, pa i cijeloj BiH, a manje količine idu za Srbiju i Hrvatsku'', kazao je Tarana.

Vlasnik trebinjske pršutane “Jokanović” Velo Jokanović ističe za “Glas Srpske” da kod njih pršuta nije poskupjela, ali da to diktira otkupna cijena tovljenika i tržište.

''Kilogram pršuta kod nas košta 29 maraka, a ako se uzima cijela, ide za 21 marku po kilogramu. Ako bude velikih oscilacija u studenom, morat ćemo i mi da dižemo cijene. Kriza se osjeti, ali nismo ostali bez kupaca. Pršuta prvenstveno mora biti kvalitetna jer to je naš brend'', rekao je Jokanović.

Ističe da rade samo zimski turnus, a kako još nije vrijeme klanja, morat će pratiti cijene svinjskog mesa koje ovih dana obaraju rekorde.

''Pršuta je uvijek bila luksuz, a vjerojatno će tako biti i u budućnosti'', rekao je Jokanović.

Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić, koji je u ovoj branši već 20 godina, za “Glas” kaže da nije bilo nikad teže. Ističe da je najveći problem skupa hrana.

''Ljudi se bore i već dvije i po godine vjeruju da će ovo biti samo prolazni period, ali kriza ne prolazi. Ova godina je baš neizvjesna jer je manjak tovljenika na tržištu. Uvoz i niska cijena mesa iz EU su desetkovali naše proizvođače. Sada je cijena tovljenika na pijaci oko 4,50 KM, a u studenom bi kilogram žive vage mogao biti oko pet maraka, jer sve poskupljuje. Malo je zainteresiranih za tov prasadi, to je dodatan problem'', rekao je Maljčić.

Velo Jokanović naglašava da mnogo faktora utiče na kvalitetu proizvoda. Prema njegovim riječima, proces sušenja je najvažniji.

''Dosta zavisi i od sirovine i mesa, ali i sušenje je ključno. Mi sušimo na prirodan način, a klima je veoma važan faktor. Sušimo sve u Trebinju, desetak kilometara od grada, u selu Tuli prema Herceg Novom, jer se tu miješaju kontinentalna i primorska klima, u blizini je i planinski dio Bijele gore i Orijena, tako da je idealno mjesto za sušenje'', rekao je Jokanović.