Carnivore dijeta: Dobra prehrana ili još jedan opasni trend?

U posljednje vrijeme na društvenim mrežama, a posebno na TikTok platformi, pojavili su se takozvani meat – influenceri koji promoviraju mesnu ili carnivore dijetu.

Riječ je o prehrani gdje se gotovo konzumira samo meso, uz pokoje jaje i ribu, a izbacuju se biljne namirnice.

Zagovaratelji ovakve prehrane ističu da je to jedina prirodna hrana za ljudski organizam te da nakon prelaska na takav tip prehrambenog režima možete poboljšati svoju probavu, izgled kože i kvalitetu spavanja.

Priča zvuči još uvjerljivija kad takav stil prehrane promoviraju osobe koje su nekoć bile vegani. Odgovorit ćemo je li mesna prehrana dugoročno održiva i zdrava te koje bi bili prednosti i nedostaci.

Što je carnivore dijeta?

Prije nego što se pozabavimo kritičkim i objektivnim osvrtom na ovaj tip prehrane, malo ćemo bolje upoznati mesnu prehranu.

Uključuje, dakle, isključivo namirnice životinjskog porijekla: crveno i bijelo meso, iznutrice, riba, jaja i opcionalno mliječni proizvodi. Zabranjene su biljne namirnice.

Carnivore dijeta nalik je keto dijeti jer uistinu možemo dobiti učinak ketoze budući da su mesnoj dijeti gotovo eliminirani ugljikohidrati.

Pri tome, zagovornici ovakve prehrane naglašavaju unos masnijih komada mesa kako bi se dobila potrebna energija budući da praktički nema ugljikohidrata koje naš mozak koristi kao primaran izvor energije.

Ovom dijetom moguće je postići brži gubitak kilograma, što uopće nije teško zaključiti nakon što se izbaci većina skupina namirnica, i to mahunarke, cjelovite žitarice, povrće, voće, sjemenke, orašasti plodovi i sva druga hrana koja sadrži biljne namirnice.

To znači da iz prehrane izbacujete slatkiše, grickalice i svu onu kaloričnu hranu kojom je lako bilo prijeći potrebni dnevni energetski unos.

Drugim riječima, kalorijski deficit na ovakvoj prehrani očekivan je kad izbacite gotovo sve osim mesa.

Kako nema ugljikohidrata, očekuje se i stabilnija glikemija. To bi značilo da se šećer u krvi stabilizira, nema njegovih naglih oscilacija, no treba naglasiti da je povećanje razine glukoze u krvi nakon jela nešto sasvim normalno.

Problem nastaje kad izazivamo nagle skokove i nakon toga, naglo spuštanje razine glukoze u krvi najčešće visokoprerađenim i zašećerenim namirnicama.

Je li carnivore dijeta opasna?

Meso nam pruža važne minerale poput cinka i željeza, vitamine B-kompleksa i esencijalne masne kiseline, odnosno proteine, no gledajući koje su nutritivne potrebe našeg organizma u cijelosti meso ipak ne pruža određene nutrijente.

Ovisno o tome jedete li na takvoj prehrani čisto neprerađeno meso ili imate češće izlete prema kobasicama i drugim mesnim prerađevinama, možete povećati rizik od raka, ali i visokog krvnog tlaka zbog prekomjernog unosa soli iz takvih proizvoda.

Također, meso, posebno crveno, izvor je pretežito zasićenih masti koje u prevelikoj količini kroz vrijeme mogu povećati rizik od razvoja koronarne bolesti srca.

Oni koji naprave dodatni iskorak i izbace čak i mliječne proizvode, riskiraju manjak kalcija, probleme s kostima i ostale simptome koji se vezuju uz manjak ovog najzastupljenijeg minerala u našem tijelu.

O izbacivanju biljnih namirnica da ni ne govorimo. Nedostaje vlakana, vitamina C, antioksidansa, nezasićenih masti.

Kombinacija nedostatka vlakna i visokog unosa zasićenih masti iz životinjskih namirnica neminovno će dovesti do povišenja razine kolesterola, odnosno kardiovaskularnih problema.

Nutricionizam kao znanost ima još dovoljno prostora za nova istraživanja pa tako i po pitanju mesne prehrane. Ipak, dovoljno je napredovala da znamo kako je raznolikost prehrane, uz uravnoteženost i umjerenost stup zdrave prehrane.

Mršavljenje se može postići normalnom prehranom u kalorijskom deficitu, za to nije potrebna posebna dijeta.

Dijabetičari ne trebaju puno mijenjati prehranu u odnosu na ono što se preporučuje kao zdrava prehrana, već ju malo prilagoditi svojem stanju.

Mesna prehrana, ako se provodi dugoročno i kao životni stil, zahtijevala bi puno dodataka prehrani, poput vlakana, vitamina, minerala.

Svaka prehrana koja ima potrebu za dodacima navodi na to kako baš i nije uravnotežena.

Svatko će imati benefite od izbacivanja jednostavnih ugljikohidrata poput slatkiša, a benefite će posebno osjetiti oni koji su iz jedne krajnosti otišli u drugu: iz izrazito nezdrave na mesnu dijetu.

Poboljšanja koja se osjete ne proizlaze iz pojačane konzumacije mesa, već prije zbog izbacivanja rafiniranih proizvoda.

Za koga nije carnivore dijeta?

Svakako nije za osobe s povišenom razinom kolesterola, kardiovaskularnim bolestima, za one koji imaju probleme s bubrezima.

Nije preporučljiva kod osoba s gihtom, kod probavnih problema poput zatvora, kod osoba koje već imaju problema s kostima poput osteoporoze, nije za jetrene bolesnike, trudnice, dojilje, a pogotovo ne za osobe s poremećajima u prehrani kojima bilo kakvo ekstremno izbacivanje namirnica može pogoršati sliku i mentalnog i fizičkog zdravlja.

Nije ni za one koji se ne mogu vidjeti dugoročno na ovoj prehrani. Vegan nije vegan ako povremeno pojede meso, kao što ni oni koji zagovaraju keto dijetu neće biti u ketozi ako si dozvoljavaju tu i tamo grickanje tjestenine, slatkiša i drugih ugljikohidratima bogatih namirnica.

Trend je jedno, makar zvučao uvjerljivo, a znanost je drugo. Ako razmatrate ovu dijetu kratkoročno ili dugoročno, posavjetujte se s nutricionistom i liječnikom.

Ako biste htjeli prijeći na mesnu dijetu dok ne izgubite višak kilograma, a nakon toga biste počeli jesti sve, vrlo vjerojatno vas čeka jo -jo efekt.

To znači kako postoji velika šansa da povratite kilograme i dodate još koji jer niste promijenili prehrambene navike.

Nadalje, ako vam se ova prehrana čini kao rješenje za intoleranciju na određene namirnice, kao rješenje za nadutost i slično, ne znači da morate jesti isključivo meso, već presložiti svoju prehranu i vjerojatno obnoviti crijevnu floru. Za to biste se također trebali obratiti nutricionistu.

Mesna dijeta čini se kao jednostavno i praktično rješenje, ali ne i dugoročno. Tajna je da tajne nema, piše Ljepota i zdravlje. 

Zdrave prehrambene navike izgrađene kroz usvajanje znanja o raznolikoj, individualno prilagođenoj prehrani omogućit će zdravlje, dobru probavu i, ono jednako važno, uživanje u hrani i društvenom životu za koji je prehrana usko vezana.