Znanstvenici upozoravaju: Svjetska jezera nestaju, a to bi moglo imati ozbiljne posljedice

Više od polovine velikih svjetskih jezera i rezervoara gubi vodu i presušuje još od ranih devedesetih, uglavnom zbog globalnog zatopljenja i klimatskih promjena, što pojačava zabrinutost u pogledu potrebe za vodom za poljoprivredu, hidroenergiju i ljudsku potrošnju, pokazala je nova studija koju je u četvrtak objavio međunarodni istraživački tim u časopisu Science, prenosi Hina.

Znanstvenici su objavili da su neki od najvažnijih svjetskih izvora slatke vode - od Kaspijskog mora između Europe i Azije do južnoameričkog jezera Titicaca - postupno gubili vodu kumulativnom stopom od oko 22 gigatona godišnje tijekom gotovo 30 godina, što je oko 17 puta više od volumena jezera Mead, najvećega rezervoara u Sjedinjenim Državama.

87 posto slatke vode na Zemlji

Istaknuli su da je isušivanje velikim dijelom prouzročeno globalnim zagrijavanjem i ljudskim aktivnostima, a rezultate istraživanja temelje na podacima koje su satelitskim snimkama prikupili između 1992. i 2020. godine.

Istraživački tim, koji je predvodio hidrolog Fangfang Yao sa Sveučilišta Colorado, satelitska je mjerenja kombinirao s mjerenjem promjena razine vode u gotovo 2000 najvećih svjetskih jezera i rezervoara.

Znanstvenici podsjećaju na to da prirodna jezera i rezervoari čuvaju oko 87 posto slatke vode na Zemlji, premda prekrivaju tek tri posto površine planeta. Upozorili su na to da su u mnogim slučajevima ti rezervoari vode ugroženi.

Pogođeno dvije milijarde ljudi

Gotovo dvije milijarde ljudi, stanovnika jezerskog bazena koji se postupno isušuje, izravno je pogođeno, a brojne su se regije u svijetu posljednjih godina suočile s nestašicama vode.

Španjolska je nedavno izvijestila da su rezervoari u sjeveroistočnoj regiji Kataloniji puni samo oko 26 posto nakon višemjesečne suše.

Godine 2022. taj je broj iznosio 58 posto.

I u Italiji je nedavno zabilježen neuobičajeno nizak vodostaj jezera Garda. U usporedbi s istim razdobljem 2022. razina je niža za čak 50 posto.

Čimbenik su klimatske promjene

Otkrili su da su neodrživo ljudsko korištenje, promjene u količini oborina i otjecanju vode, sedimentacija i sve veće temperature rezultirali padom razine jezera na globalnoj razini, pri čemu je pad zamijećen u 53 posto jezera u razdoblju od 1992. do 2020.

Studije provedene posljednjih godina ukazuju na to da se volumeni jezera širom svijeta konstantno smanjuju, a kao glavni čimbenik navode klimatske promjene.

Pogubne su i ljudske aktivnosti, poput upravljanja akumulacijskim jezerima, crpljenja vode i izmjena u korištenju zemljišta.

No znanstvenici kažu da je teško precizno odrediti kakav kratkoročan i dugoročan utjecaj na globalnoj razini na vodu u jezerima i rezervoarima imaju klimatske fluktuacije.

Spriječiti globalno zagrijavanje

Znanstvenici i aktivisti već dugo upozoravaju na to da je neophodno potrebno spriječiti globalno zagrijavanje iznad 1,5 Celzijevih stupnjeva da bi se izbjegle najgore posljedice klimatskih promjena. Svijet se trenutačno zagrijava brzinom od oko 1,1 °C.

Studija objavljena u četvrtak otkrila je da je neodrživo ljudsko korištenje isušilo više jezera, poput Aralskog jezera u središnjoj Aziji i Mrtvog mora na Bliskom istoku, a i jezera u Afganistanu, Egiptu i Mongoliji pogođena su sve višim temperaturama.

Klimatolozi općenito misle da će sušna područja u svijetu postati još suša zbog klimatskih promjena, a vlažna će područja biti sve vlažnija, no studija ukazuje na znatan gubitak vode čak i u vlažnim regijama.