Znanstvenici tvrde da su uspjeli dokazati da i biljke znaju kockati
Nova studija koju su proveli Sveučilište u Velikoj Britaniji i Sveučilište u Izraelu, pokazala je kako su biljke pametnije nego što smo dosad mislili. Njihovo istraživanje pokazalo je kako biljke reagiraju na rizik te se čak i kockaju sa svojim životom u pojedinim situacijama. Osim toga, znanstvenici tvrde kako je ovo prva studija koja je dokazala da organizam bez živčanog sistema može imati adaptivni odgovor na rizik.
Znanstvenici su to dokazali kroz niz eksperimenata u kojima su mijenjali uvijete biljkama graška podijeljenjim u lončanice. Prije svega, kako bi uopće mogli krenuti u ispitivanje reagiranja biljaka, proveli su preliminarni eksperiment kako bi potvrdili da će njihove biljke u lončanicama u kojima ima više nutrijenata pustiti i više korijenja od onih u lončanicama u kojima su hranjive tvari u zemlji oskudne.
Riskiraju čak i kad su im zalihe niske
Potom su ponovno podijelili korijenje biljke graška u dvije vrste lončanica, u početku su obje lončanice imale podjednaku količinu hranjivih tvari, ali u jednoj je ta količina bila konstantna dok se u drugoj mijenjala te s vremena na vrijeme bila i znantno manja. Hipoteza znanstvenika da će se biljke kockati u idućoj seriji eksperimenta time se potvrdila točnom.
Naime, eksperiment je pokazao kako su se biljke s nestabilnom količinom nutrijenata adaptirale na nove životne uvjete, točnije riskirale su u fazi niske količine hrane te su više puštale korijenje nego one u stabilnim lončanicama.
Mogu se adaptirati
Prema objašnjenju znanstvenika, ako prosječna količina nutrijenata varira te u tom trenutku nije dovoljna za biljku, ona će radije riskirati kao da pretpostavlja da će razina hranjivih tvari uskoro porasti te stoga pušta više korijenja. No, biljke u posudi s visokim količinama nutrijenata igraju na sigurno jer je njihova situacija nepromjenjiva, a kako nema potrebe za dodatnim nutrijentima, kod nje nema adaptacije niti evoluiranja.
“Nismo zaključili kako su biljke inteligentne u kontekstu koji koristimo za ljude ili životinje već da su kompleksne. Njihova zanimljiva ponašanja mogu teoretski značiti da se radi o biološkim adaptacijama do kojih je došlo na bazi procesa evoluiranja kako bi biljka iskoristila sve prirodne mogućnosti učinkovito”, kaže Alex Kacelnik, koautor studije objavljene u Current Biology.
Ranija studija pokazala kako se brane od kukaca
''Problem s kojim se susreću biljke graška možemo ilustrirati i na ljudskom primjeru. Ako imate izbor između sigurnih 800 dolara ili toga da bacate novčić te da vam pismo nosi 1000, a glava nula dolara, što ćete odabrati? Većina ljudi shvaća da se ona prva opcija više isplati. ali zamislite da ste negdje daleko bez novca, a karta za povratak doma košta 900 dolara te je vaš jedina mogućnost da do njih dođete tako da bacate novčić. Bacanje novčića daje vam priliku da dođete do sredstava koje trebate dok će vas u toj situaciji ona ‘sigurna opcija’ uvijek ostaviti u nezgodnoj situaciji'', objasnio je koautor studije.
No, i prije ove studije se znalo da su biljke veoma adaptivne. Studija koju su proveli znanstvenici na Sveučilištu Missouri-Columbia pokazala je kako biljke reagiraju na zvukove koje proizvode insekti dok ih jedu te u toj situaciji odgovaraju na opasnost tako da ispuštaju obrambene kemikalije da bi odbile kukce.
