Znanstvenici kažu da nije pametno biti uvijek na strani srca

U današnjem svijetu kada je do informacija lakše doći nego ikada, zašto ih i dalje ignoriramo? Zašto selektivno biramo informacije, odnosno izbjegavamo one koje idu protiv naših osjećaja? Koliko pušača je kupilo ukrasne kutijice za cigarete, kada su se na pakiranjima počele tiskati sličice uništenih organa. Koliko često netko prije otvaranja pakiranja čipsa neće pogledati na pakiranju, koliko će soli i masti unijeti u organizam.

To je bila tema novog istraživanja kolokvijalnog naziva 'mozak protiv srca' o kojem je socijalna psihologinja Jane Adams posvetila kolumnu na Psychology Today. Rezultati istraživanja 'Izbjegavanje informacije zbog zaštite snažnog intuitivnog odabira' pokazali su da ljudi postupaju na onaj način koji će im olakšati zaštitu svoje intuitivne preferencije. Doslovno ignoriramo logiku ili podatke koji bi mogli utjecati na nas da postupimo drugačije od onog što bismo htjeli, piše 100 posto.hr.

Iako svi znamo da hamburger nije zdrav, a pomfrit još manje, ako netko ima snažnu želju za takvom hranom, neće pregledavati tablice hranjivih vrijednosti. Pogotovo ne dok stoji u redu za narudžbu. Izbjegavanje informacija najveće je prije samog donošenja odluke, upravo onda kad je ta informacija najbitnija, naravno kasnije izbjegavanje nije tako jako - ali tada više nije ni toliko bitno.

Razmislite, kad ste posljednji put htjeli pojesti omiljenu čokoladu. Jeste li gledali sastojke na etiketi? Vjerojatno niste, vrlo vjerojatno namjerno. Upravo je ukusni desert bio samo jedan eksperiment u nizu koji su znanstvenici sa Sveučilišta Cornell i Sveučilišta Chicago proveli s više od 750 odraslih ispitanika. Kako su istraživači predvidjeli, tako su i ispitanici ignorirali zbrajanje kalorija, čije su vrijednosti bile jasno vidljive.

Drugi eksperiment testirao je hoće li ljudi izbjegavati saznati nešto više o dosadnom zadatku zbog kojeg bi za kompenzaciju mogli uraditi nešto zabavnije. Opet, znanstvenici su dokazali kako su se ispitanici isključili mozak od informiranja.

U drugoj vježbi dokazali su da je izbjegavanje informiranja to jače što je jača i žudnja za nečim što nije baš zdravo (ili pametno), a ignoriranje informacija najjače je upravo prije donošenja same odluke (pojesti tu čokoladu, zaboga, ili ne).

Istraživanje objašnjava mnogo o tome zašto činjenice ne igraju preveliku logiku kao osjećaji i zašto je toliko teško uvjeriti ljude i promijeniti im mišljenje. Izgleda da je jako teško 'prevesti nekog žednog preko vode'. Ako ljudima 'njihov osjećaj' govori jedno, teško da ćete ih navesti na nešto drugo (bez obzira je li taj osjećaj u pravu ili u krivu). Sjetite se samo koliko ste puta prijateljici pokušali objasniti da dečko koji joj se ne javlja već tjedan dana nije baš i najbolji izbor, a bilo bi uzalud. Ili obrnuto, koliko je puta vama netko pokušao takve stvari objasniti.

Zaključak istraživanja je da ljudi izbjegavaju informacije koje bi ih navele da bolje razmisle o svojim intuitivnim odabirima. To rade kako bi zaštitili svoje osjećaje i lakše ih slijedili. Drugim riječima kad srce nešto želi, teško je uvjeriti ga da obrati pozornost na informacije koje bi ga možda i uvjerile da je u krivu. Mi želimo informacije koje će nam potvrditi naše osjećaje, a ne nas sukobiti s njima.

Prijašnja istraživanja pokazala su kako ljudi izbjegavaju informacije zbog različitih razloga. Bilo da ne žele saznati informacije o vezi koje bi mogle dovesti do prekida, ili medicinske podatke koji bi mogli promijeniti njihovo ponašanje - to izbjegavanje informiranja je zapravo otezanje donošenja odluke.

Ono u čemu se najnovije istraživanje razlikuje od prijašnjih je da su ispitanici morali donijeti odluku bez obzira na njihov odnos prema informacijama. Morali su donijeti odluku bez obzira jesu li istražili informacije ili namjerno nisu.

"Ono što je najzanimljivije u ovom istraživanju je njegova primjena na društvo, u kojem su informacije dostupnije nego ikad. Danas je potreban trud kako bismo odlučili što ćemo provjeriti, što ignorirati, a pogotovo što ćemo primijeniti. Političari koji imaju uspjeha dobri su u aktivaciji instinkta i emocija glasača, dok oni koji se obraćaju na njihov razum i logiku često ne uspijevaju zadobiti pozornost", objasnila je autorica kolumne.

Ljudi češće razmišljaju svojim uvjerenjima i vrijednostima, a manje promišljaju o njima. Unatoč ljudskoj moći razuma, intelekta i logike mi mnogo češće obraćamo pozornost na naše osjećaje. Tako da idući put kada se nećete slagati s pobjednikom na izborima i zapitate se pa s kim ja to živim? Sjetite se da vaši sugrađanima ne nedostaje intelekta, nego imaju previše osjećaja.