Zbog čega se na putovanjima razbolimo umjesto da uživamo

Koliko puta vam se dogodilo da planirate putovanje mjesecima unaprijed i kad konačno odete, što vam se dogodi - razbolite se? Niste jedini.

Na putovanjima vas najčešće mogu dohvatiti virusne infekcije gornjih dišnih puteva, upala grla, kašalj… I što vam je onda činiti? Živim.hr donosi neke od najčešćih uzroka putnih bolesti i načine na koje ćete smanjiti njihov rizik.

1. Aerodromi su puni bakterija

U zatvorenom ste prostoru, a okruženi ste s više ljudi nego inače. Ako ste u avionu nekoliko sati, a osoba pored vas kiše i kašlje, povećavaju vam se šanse da nešto 'pokupite.' Pitate li se može li pritisak u kabini učiniti nešto vašim sinusima. Naime, privremeno vam se može začepiti nos, ali taj osjećaj uglavnom nestaje nakon nekoliko sati i ne povećava vam šanse od prehlade.

Najbolja obrana: Ako putujete tijekom sezone gripe (listopad-travanj na Sjevernoj hemisferi), najbolje je da se cijepite, savjetuje američki doktor Michael Angarone. I nemojte zaboraviti ponijeti lijekove za prehladu. Zapamtite da su javne površine pune bakterija, stoga pazite na pranje ruku ili koristite antibakterijske gelove prije što dodirnete lice ili usta.

2. Strane zemlje mogu biti dom stranim bolestima

Lako je podcijeniti bolesti koje prevladavaju negdje drugdje u svijetu, ako one nisu česte tamo gdje vi živite, poput malarije. I zato prije odlaska na put, obavite detektivski posao kako biste saznali kojim bolestima možete biti izloženi i postoje li preventivne mjere.
CDV.gov ima sveobuhvatan popis putnih obavijesti nazvanih Žuta knjiga. Proučite koje su infekcije endemske na vašem odredištu i treba li vam cijepljenje. Potražite savjet i svog liječnika.

3. Voda iz slavine

U nekim područjima, voda naime može biti kontaminirana. Znaju to svi oni koji su bili, na primjer u Tunisu. Ona naime, može uzrokovati različite bolesti, uključujući i dijareju. Kao stranac, možda ćete biti osjetljiviji na tu vodu, nego što je lokalno stanovništvo, jer vaše tijelo jednostavno nije naviknuto na tu vrstu mikroba.

4. Putovanje može promijeniti vašu rutinu

Lako je preskočiti dozu redovitih lijekova kada 'ispadnete' iz rutine. Ali s nekim lijekovima, čak i neznatno odstupanje od vremena uzimanja, može biti problematično. To najviše vrijedi za lijekove koji mijenjaju imunološku funkciju, poput imunosupresiva.

Najbolja obrana: Ako ste na bilo kojim lijekovima koji se trebaju uzimati u određeno doba dana, posavjetujte se s liječnikom prije nego što odete na put. U međuvremenu, uvijek stavljajte lijekove u ručnu prtljagu, u slučaju da vam let ili prtljaga kasne.

5. Stres i umor

Naravno, godišnji odmori trebaju biti opuštajući, ali koliko često ste radili prekovremeno, i ostajali budno do dugo u noć, a u isto vrijeme ste planirali putovanje. I onda ste se na godišnjem razboljeli. Danski psiholog Ad Vingerhoets ovu pojavu je nazvao 'bolest slobodnog vremena'.

Prva teorija kaže da kada čovjek konačno dobije priliku da se opusti, hormoni stresa koji nam pomažu u nošenju sa svakodnevnim obavezama, gube smisao i kontrolu i ostave nas neotpornima na infekcije. Adrenalin pomaže u nošenju sa stresom, i podiže naš imunitet. Brzi prelazak na lagodan način života šokira naš organizam i on ostaje bez zaštite. Druga teorija kaže kako su ljudi koji tako naglo obole zapravo bolesni već neko vrijeme, ali tijekom svoje zaposlenosti nisu stigli biti bolesni, pa nesvjesno čekaju da se opuste i razbole, piše Živim.