bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Požunski mir

Zašto su Dalmacija i Istra prije 220 godina pripale Napoleonu?

Dobitke iz Požunskog mira Napoleon je ostvario time što je prethodno porazio Austrijsko Carstvo na vojnom planu. Naime, pobijedio je u velikim bitkama kod Ulma i Austerlitza (Bitka kod Austerlitza bila je jedna od najvećih Napoleonovih pobjeda).
26.12.2025. u 10:59
text

Na današnji dan, 26. prosinca 1805. godine sklopljen je znameniti Požunski mir između Napoleona Bonapartea i Austrijskog Carstva. Po tom miru Napoleonovoj Francuskoj pripale su, između ostaloga, Istra i Dalmacija te Boka kotorska.

Austrija je, naime, po odredbama mirovnog ugovora morala u roku od 6 tjedana Francuskoj izručiti posjede koje je stekla mirom u Campo Formiju 1797. godine. 

Bavarskoj je ustupila Tirol (s Vorarlbergom, Trientom i Brixenom), a Badenu i Württembergu habsburške posjede u Švapskoj. Obvezala se na plaćanje ratne odštete u iznosu od 40 000 000 zlatnih franaka, a za uzvrat joj je bila dopuštena aneksija Salzburga s Berchtesgadenom.

Francuska je stekla Pijemont, Parmu i Piacenzu. Požunski mir bio je dokinut na Bečkom kongresu 1814–15.

Te dobitke iz Požunskog mira Napoleon je ostvario time što je prethodno porazio Austrijsko Carstvo na vojnom planu. Naime, pobijedio je u velikim bitkama kod Ulma i Austerlitza (Bitka kod Austerlitza bila je jedna od najvećih Napoleonovih pobjeda u čitavoj njegovoj karijeri).

U ime Austrijskog Carstva Požunski mir potpisao je general grof Ignjat Gyulay, koji je već sljedeće godine postao hrvatski ban. U ime Francuske mir je potpisao poznati Charles Maurice de Talleyrand-Périgord – Napoleonov ministar vanjskih poslova.

Osim Dalmacije, Istre i Boke kotorske, Napoleon je tada dobio i područje nekadašnje Mletačke Republike.

Mir je potpisan u Požunu (današnjoj Bratislavi – glavnom gradu Slovačke) u palači koja je pripadala nadbiskupu Ostrogona (tzv. Primasova palača, nazvana po činjenici da su nadbiskupi Ostrogona bili primasi čitave Ugarske).

Oduzevši Austriji pokrajine na važnom geopolitičkom položaju, Napoleon je postavio temelje za širenje Carstva prema jugu i prema istoku u Europi te za prodor u Grčku i Otomansko Carstvo.

Naime, Napoleon je uvidio stratešku važnost Dalmacije i Boke kotorske u eventualnom ratu s Rusijom, jer bi mu vojske prolazeći preko turskoga kao prijateljskoga i savezničkoga zemljišta lako mogle udariti i s juga. Ali i Rusi su znali za Napoleonovu misao, pa su nastojali Francuze maknuti iz Dalmacije.

POVEZANO