Zaposlenik tužio Google zbog "ilegalnih pravila povjerljivosti"

Google je odavno percipiran kao jedna od kompanija u kojoj je "apsolutni užitak raditi", savršeno mjesto za rad koje vam pruža sve što ste ikada željeli.

Ipak, ima i onih koji su uvjereni kako se Google s godinama pretvorio u "nezasitnog diva" koji ne bira način da bi zadržao jednu od čelnih pozicija među kompanijama u svijetu. Iako je u današnje vrijeme sasvim normalno i uobičajeno da svaka kompanija ima svoja interna pravila koja zaposlenici moraju poštovati, pogotovo u smislu potencijalnog otkrivanja poslovnih tajni i informacija, jedan od zaposlenika Googlea je uvjeren kako je njegov poslodavac u svemu tome pretjerao.

Stoga je na Vrhovnom sudu Kalifornije u San Franciscu podnio tužbu protiv Googlea, zbog, kako je navedeno "ilegalnih pravila privatnosti i povjerljivosti".

Neimenovani zaposlenik tvrdi kako se u Googleu potiče "interno špijuniranje" koje za cilj ima "cinkanje" zaposlenika koji su neku od informacija proslijedili, primjerice, novinarima. Dalje, u tužbi se navodi kako Google navodno upozorava svoje zaposlenike da na "pišu ništa o potencijalnim nezakonitostima unutar kompanije, pa čak i ako namjeravaju te informacije proslijediti internim odvjetničkim uredima u kompaniji", piše Zimo.co.

Navodno čak postoji i napomena kako se zaposlenicima zabranjuje "pisanje romana o radu u ovoj tehnološkoj kompaniji iz Silicijske doline, a bez prethodnog odobrenja same kompanije".

Tu je i priča o tome da se "povjerljivi podaci" zapravo odnosi na sve što se tiče Googlea, pa prema nezadovoljnom djelatniku ispada da se "o Googleu ne smije pričati nigdje i s nikim", što je po njegovom mišljenju u suprotnosti s aktualnim zakonima o radu na području Kalifornije.

Zakoni, naime, omogućuju da svatko može "raspravljati o radnim uvjetima i potencijalnim povredama zakona unutar pojedine kompanije, a bez straha od odmazde ili otkaza". Prema navodima medija koji intenzivno prate tužbu, ukoliko se Google proglasi krivim, mogao bi platiti maksimalnu kaznu u iznosu od 3,8 milijardi američkih dolara.