VIDEO | Zašto mladi u BiH odgađaju brak

Stanovništvo Bosne i Hercegovine stari, a zbog iseljavanja prosječna starost stanovništva je u porastu. Istovremeno, prirodni priraštaj je u minusu jer se mladi teško odlučuju na proširenje obitelji.

Prema statističkim podacima, čak trećina mladih živi sama, a brojni socioekonomski problemi, među kojima prednjače zaposlenje i stambeno pitanje, stoje na putu osnivanja obitelji, koja predstavlja osnovnu stanicu društva.

"Kad ćeš se ženit" 

Nezaobilazno pitanje na gotovo svakom obiteljskom okupljanju jest ono: "Kada ćeš se oženiti?", odnosno "Kada ćeš se udati?"

Granica privatnosti i pristojnosti kada je riječ o ovoj temi daleko je pomjerena u bosanskohercegovačkom društvu, koje se još poziva na tradicionalne vrijednosti i shvaćanja obitelji - barem načelno.

Mladi ljudi nisu se riješili tih okova, ali nove generacije nose i nove prakse. Stopa sklapanja brakova smanjuje se iz godine u godinu, a razloga je više.

"Danas su me već dva puta pitali jesam li udana. Nije da mi smeta, ali onako, malo je neugodno pitanje. Nema potrebe za tim", kazala je jedna od ispitanica.

"Mislim da ovo novije vrijeme donosi to da tim ljudima možda i ne znači toliko taj papir. Uglavnom je to više da se vole iskreno. Možda je i bolje da je ljubav prava veza nego da je to sada iz nekih drugih stvari, koristi i slično", rekao je jedan od ispitanika.

"Inflacija... ljudi, jednostavno, nemaju novca, stambeno pitanje i te neke stvari. Mislim da je teško i zato ljudi ne ulaze u te bračne vode", kazao je drugi ispitanik za Federalnu televiziju. 

Na čekanju 

Tijekom prvih devet mjeseci 2024. godine u Bosni i Hercegovini sklopljeno je 12.320 brakova, što u odnosu na prvih devet mjeseci 2023. godine predstavlja smanjenje od 3,60 posto.

Brak se većinski shvaća kao nešto za što trebaju postojati određeni preduvjeti. Oni podrazumijevaju ekonomsku stabilnost, poput stalnog i sigurnog zaposlenja, te osnovnu materijalnu sigurnost, kao što je krov nad glavom.

"U našem društvu imaju taj osjećaj besperspektivnosti u kojem ne doživljavaju bosanskohercegovačko društvo kao stabilno i sigurno, u kojem oni mogu planirati idućih pet, deset, 15 godina. Taj osjećaj besperspektivnosti donose naše stanje u društvu, naš životni standard i naša kvaliteta života, koji se reflektiraju kroz ono što svakodnevno živimo u Bosni i Hercegovini", pojašnjava Amer Osmić, profesor na Odjelu za sociologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Mladi nisu izgubili želju za brakom, nego su je naprosto stavili na listu čekanja dok se druge stvari ne riješe. I dalje 80 posto mladih svoj život smatra uspješnim tek onda kada formira obitelj.

Prema istraživanju "Demografske budućnosti", tek osam posto ispitanika smatra da država pruža adekvatnu podršku mladima, dok deset posto vjeruje da poslodavci podržavaju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Rješenja 

"Dobro bi bilo da država razmisli o tome da izgradi one socijalne stanove koje će davati u najam, kao što imate u Beču, jer kod nas je sada samo priča o tome da se kupuju stanovi. Ako hoćete zadržati ovdje ove ljude, onda dajte jeftinu kiriju, napravite socijalne stanove", poručuje Sead Pašić, sociolog.

Najveće prepreke za brak i roditeljstvo ostaju financijska nesigurnost, pronalazak odgovarajućeg partnera i zdravstveni problemi. Međutim, društvo je dinamična kategorija i svaka generacija nosi drugačije karakteristike koje iziskuju stvaranje novih socijalnih politika.

"Vlast nužno mora promisliti na koji način da priđe toj generaciji, da napravi neke studije, da osmisli i vidi jer mi nemamo pojma o tome. To su ljudi rođeni 2005, 2002. godine", naglašava Pašić.

Ukidanje PDV-a na prvu kupljenu nekretninu, porodiljski i dječji dodatak samo su neki od koraka koje vlasti primjenjuju kako bi pridobile mlade da sklapaju brakove i stvaraju potomstvo.

Vlada Kantona Sarajevo otišla je i korak dalje te nudi predbračno savjetovanje i nagradu od 300 maraka svakog mjeseca za prvih 50 parova. Ove mjere nisu mnogo urodile plodom jer mladi prije svega traže stabilnu državu i društvo – ekonomski i sigurnosno.