VIDEO | BiH po pušenju u svjetskom vrhu

BiH je u brojnim anketama i istraživanjima ocijenjena kao zemlja koja ima jednu od najviših stopa učestalosti pušenja u svijetu, izjavila je pomoćnica ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine (MCPBiH) Draženka Malićbegović uoči seminara "Zaštita od izloženosti duhanskom dimu u BiH: perpsektive i izazovi", koji je povodom 31. siječnja - Nacionalnog dana bez cigareta, EU Info centar, u suradnji s udruženjem "Progresivni razvoj organizacija i individua" (PROI), organizirao danas u Sarajevu.

Također je naglasila kako borba za zaštitu zdravlja stanovništva od izlaganja duhanskom dimu podrazumijeva angažiranje aktera iz različitih sektora i provođenje različitih mjera radi smanjenja i ograničenja proizvodnje i upotrebe duhanskih proizvoda.

Podsjetila je da je BiH, kao država članica Ujedinjenih nacija, Svjetske zdravstvene organizacije (STO) i Svjetske zdravstvene mreže, u obvezi da primjenjuje međunarodne, pravne i ostale dokumente koji reguliraju problematike duhana i preporuke propisane ovim dokumentima.

Zakoni

Najznačajniji takav dokument, napomenula je, jeste Okvirna konvencija o kontroli duhana koju je BiH ratificirala 2009. godine, a MCPBiH se u skladu sa svojom koordinirajućom ulogom u sektoru zdravstva priprema dvogodišnji izvještaj o implementaciji ove konvencije.

Također, dodala je da se, kao buduća članica EU, BiH priprema za usklađivanje propisa o kontroli duhana s EU legislativom.

Kako je kazala na današnjoj pres-konferenciji, kontrola duhana u BiH regulirana je zakonima Federacije BiH i Republike Srpske.

''Nažalost, na državnoj razini ne postoji okvirna politika niti strategija o kontroli duhana koja bi omogućila BiH da aplicira za sredstva EU i osigura potrebna sredstva za implementaciju Konvencije'', rekla je Malićbegović.

Šef Delegacije Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Lars-Gunnar Wigemark je naglasio kako pušenje cigareta predstavlja ozbiljnu prijetnju za zdravlje ljudi.

Izlaganje dimu

''Iako ne preispitujemo nečije pravo da puši cigarete, jer će pušači sigurno reći da imaju pravo pušiti i to možda jeste istina, ali nemaju pravo druge izlagati duhanskom dimu'', rekao je Wigemark.

Ukazao je na činjenicu da je u BiH oko 50 posto odrasle populacije izloženo pasivnom pušenju, ali da većina stanovništva podržava uvođenje restrikcija pušenja.

Rekao je kako postoje načini da se ovo pitanje riješi i da se pušačima omogući odvojeni prostor u kojem mogu konzumirati cigarete, tako da nepušači mogu nesmetano izlaziti na javna mjesta, a da nisu izloženi duhanskom dimu.

Wigemark je upozorio na činjenicu da godišnje u EU otprilike 700.000 ljudi umre zbog posljedica pušenja.

''Da smo imali rat u EU i da je 700.000 ljudi umrlo, mi bismo se borili, tako da je ovo na neki način tihi rat protiv pušenja'', rekao je.

Godišnje od pušenja umre 8.000 ljudi u BiH

Zaključio je da je ovo pitanje važno za sve nas te da, naravno, nećemo svi imati ista mišljenja o tome, ali da "jednostavno nije prihvatljivo da je netko izložen duhanskom dimu gdje god da krene u BiH".

Međunarodna stručnjakinja za javno zdravstvo i programska direktorica Udruženja PROI Uliana Bakh navela je da, po nekim procjenama, od posljedica pušenja u BiH godišnje umre više od 8.000 ljudi, što znači da za pet godina umre više od 40.000 ljudi.

''Taj broj je veći od broja stanovnika gradova kao što su Visoko ili Bugojno. Ovaj broj je zaista strašan, uzimajući u obzir demografsku situaciju u BiH'', smatra Bakh.

Osim toga, istakla je da duhanski proizvodi uništavaju zdravlje i ubijaju ljude koji su nepušači te da BiH trpi, ne samo zdravstvene već i ekonomske posljedice uzrokovane pušenjem cigareta.

Kako je rekla, prošle godine je provedeno istraživanje koje je pokazalo da su direktni troškovi za liječenje maligne neoplazme i kardiovaskularnih oboljenja, a koji se mogu pripisati pušenju, iznosili 12 milijuna KM.