Učenici mapiraju stećke u Hercegovini

Školarci zajedno s profesorima Koledža Ujedinjenog svijeta u Mostaru (UWC Mostar) pokrenuli su projekt mapiranja lokacija srednjovjekovnih nekropola stećaka u Hercegovini.

Mapiranje je obavljeno u općinama Nevesinje, Stolac, Berkovići, Konjic, Jablanica, Široki Brijeg, Čitluk i Mostar.

Dženan Hakalović, profesor povijesti koji je začetnik ovog projekta, objasnio je da je ovo školski projekt, koji ima tendenciju da prikupi informacije o stećcima u našoj neposrednoj blizini o kojima ima malo informacija u literaturi.

''Mi svake godine imamo tjedan projekata i tu učenici rade stvari koje su vezane za izvannastavne aktivnosti, primjerice tjelesna aktivnost, kreativnost ili služba zajednici. Ovaj projekt je nekako krenuo u startu od ideje da objedini službu zajednici i da se uradi osnovni posao arheologa, arheološki pregled terena, kako bi se utvrdilo brojčano stanje, dakle priprema arheološkog rada, te da učenici iz BiH, regije i svijeta vide i da se upoznaju s povijesti BiH i regije'', rekao je Hakalović za Bljesak.info.

Ovo je treća godina da se radi projekt, pojašnjava Hakalović, dodajući da Hercegovina posjeduje veliki broj spomenika, te su se učenici upoznali sa spomenicima obrađenih u literaturi, te su mogli usporediti spomenike koji se čuvaju, i one koji su zapušteni od mjesnih zajednica.

''Mi smo htjeli provjeriti stanje nekropola danas. Dvije godine smo istraživali teren obišli smo tridesetak lokacija u okolini Nevesinja i završili bi projekt izletom na Radimlju, te su učenici vidjeli lokacije u kojima se stećci čuvaju i u kojima su atrakcija, ali su vidjeli i stećke, kojima prijeti nestanak. Ove godine smo odlučili malo se približiti Mostaru, gdje s učenicima odlazimo na teren. Ove godine smo išli na neka tri terena na području Zijemalja, ali u suštini taj nas je reon zainteresirao jer u su u literaturi slabo obrađene. Obišli smo teren i Raške Gore, gdje su informacije jako šture'', kaže nam Hakalović.

Dodao je kako je cilj projekta da odrede točnu lokaciju slikaju je, izmjere primjerke te da skupe osnovne informacije.

''Krajnji cilj je kreiranje mape nekropola na području Hercegovine u širem geografskom smislu, osmislili smo da u narednih par godina ovaj projekt preraste u neku sekciju, gdje bi se mapa dopunjavala novim podacima, lokacije bi se obilazile i na nekom momenti bi prerasla u web stranicu i multimedijalnu prezentaciju, napisanu na službenim bh jezicima i engleskom'', pojasnio je Hakalović, napominjući kako bi ovaj učenički projekt mogao nekome zainteresiranome olakšati da dođe do lokacija stećaka.

''Osim što s jedne strane upoznajemo učenike s okolinom, povijesti, umjetničkim izrazom i pogrebnom kulturom koja je jedinstvena za ovo područje, skupljamo informacije koje bi u konačnici mogle ponukati nekoga da krenu u obnovu stećaka jer nekima prijeti nestanak, što zbog zapuštanja, što zbog zuba vremena'', zaključuje Haković.

Inače, Stećci su srednjovjekovni monolitni kameni spomenici vezani za cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine, te dijelove Srbije, Crne Gore i Hrvatske.

Na osnovu raspoloživih podataka može se tvrditi da se pojavljuju od druge polovine XII. stoljeća, da njihova prva faza traje i kroz XIII. stoljeće, da se intenzivno klešu i ukrašavaju u XIV. i XV. stoljeću.

U XVI. stoljeću ova vrsta umjetnosti postupno nestaje. Od 70.000 evidentiranih stećaka na 3300 lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60000, u Hrvatskoj 4400, u Crnoj Gori oko 3500 i u Srbiji oko 4100. Osnovne grupe stećaka čine položeni i uspravni kameni monoliti.