U Titovoj vili u Igalu djela Selimovića, Kulenovića, atomsko sklonište, bazen…

Sagrađena 1976. godine kao ljetnja rezidencija Josipa Broza Tita, predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), Vila ‘Galeb’ u Igalu kod Herceg Novog u Crnoj Gori prostire se na četiri nivoa, ukupne površine 5.500 m2, a okružena je parkom površine 75.000 m2.

Zanimljivo je da je ta velelepna građevina izgrađena za samo šest i po mjeseci i jedna je od 33 vile koje su bile namijenjene za Maršala, na prostoru bivše Jugoslavije.

Projektant Vile Galeb je Milorad Petijević iz Herceg Novog a lokacija, nekad zvana Djurđevo brdo, odabrana je za Titovu vilu zbog specifične mikroklime, blizine izvorišta mineralne vode, naslaga ljekovitog blata i jedinstvenog pogleda na Bokokotorski zaliv sa otokom Mamula, Tivatski zaliv, planine Lovćen u zaleđu i južne najviše planine uz jadransku obalu, Orijen (1.894 m).

Četiri puta

Kako je u kazao u razgovoru za Fenu vodič kroz Vilu ‘Galeb’ Alen Filipović, Josip Broz Tito je četiri puta službeno boravio u toj vili, svaki put bi ostajao po mjesec do dva. Prvi put je Tito bio u Vili 25. januara 1977. godine zajedno sa suprugom Jovankom Broz, kojoj je to bila i jedina posjeta tom objektu.

U Vili ‘Galeb’ boravili su mnogobrojni tadašnji svjetski državnici i druge javnosti poznate ličnosti. Jedan od značajnih koji je boravio u Vili jeste alžirski predsjednik Huari Bumedijen i predsjednica vlade Shri Lanke Sirimavo Bandaranaike.

Sa Titom se tu susreo i princ Charčes, prestolonasljednik Velike Britanije. Osim javnih ličnosti s političke scene, u Vili su boravili i glazbenici, među kojima meksički pijanist Henrik Schering koji je ujedno bio i prvi inozemni gost.

“Vila je prostrana, odiše jednostavnošću, kako tad tako i danas, mada mnogi misle da je luksuzna”, kaže Filipović.

U okviru Vile su prostorije za smještaj, društvene aktivnosti, medicinske tretmane i za rekreativne aktivnosti. Osim Titovog i Jovankinog apartmana, postoji i deset garsonjera koje su bile namijenjene za njihove pratioce, ali i tri apartmana za njihove goste. Ti sadržaji smješteni su na jednom od četiri nivoa te vile.

Unutar Vile ‘Galeb’ zadržan je namještaj postavljen u to doba. U Kongresnoj sali, odmah do ulaza u objekt, i dalje je 51 fotelja. Te fotelje bile su namijenjene članovima tadašnjeg Saveznog izvršnog vijeća, koje je nekad tu zasjedalo. U Kongresnoj sali postojao je i kino-projektor putem kojeg su puštali filmove, uglavnom vesterne koje je Tito najviše volio.

Idući dalje kroz Vilu nailazi se na tzv. Kamin salu u kojoj je Tito volio provoditi slobodno vrijeme, potom i manju trpezariju, koja je bila namijenjena Maršalu Titu i njegovim gostima. Namještaj u trpezariji rađen je po narudžbi.

Najluksuznije kupatilo

Predsjednički apartman Vile ‘Galeb’ ima dva dijela – jedan plavi, drugi rozi. Plavi za Tita, rozi za Jovanku. Taj apartman jeste veliki, ali nije posebno luksuzan.

Najluksuzniji dio Vile ‘Galeb’ jeste Titovo kupatilo, sastavni dio predsjedničkog apartmana. Ploče u tom kupatilu izrađene su od brazilskog mramora, koji je jedinstven po tome što se iz jednog kubnog metra mogu napraviti samo dvije ploče. Brazilski plavi mramor najskuplji je materijal, korišten za izgradnju te vile. Iznad Titovog kreveta u spavaćoj sobi je slika, nastala samo četiri do pet godina prije njegove smrti. Titova soba ujedno je bila spavaća i radna soba. Tito je bio i veliki ljubitelj književnosti. Tome svjedoče djela brojnih književnika, koja su još u njegovoj radnoj i spavaćoj sobi. Tu su djela Meše Selimovića, Mihaila Lalića, Skendera Kulenovića…

I taman kad se pomisli da je kraj obilasku Vile, dolazi se do velikog zatvorenog bazena i terapijskog bloka. U okviru tog bloka su i prostorije sa kadama za različite vrste terapija, među kojima svakako i terapije ljekovitim blatom iz Igala i mineralnom vodom.

Sastavni dio te vile je i atomsko sklonište gdje bi se, u slučaju rata i drugih nepogoda, Maršal i ljudi oko njega mogli sigurno sakriti. Sklonište je predviđeno za 36 ljudi, a kroz sve prostorije je provedeno stalno kruženje kiseonika.

Na samom ulazu u atomsko sklonište je akvarij, za reguliranje ispravnosti vode u Vili. Tjedan dana prije Titovog dolaska, u akvarijum bi se puštale ribice posebne vrste, koje bi padale na senzor tj. dno akvarijuma u slučaju neispravnosti vode. Čim bi se upalio senzor u akvarijumu, momentalno se zaustavljao protok vode kroz Vilu.

Potres

Doživotni predsjednik SFRJ Josip Broz Tito boravio je zadnji put u Vili Galeb 1979. godine, godinu dana prije smrti. Bilo je to baš u vrijeme snažnog zemljotresa koji je zadesio Crnu Goru. Tlo se zatreslo oko sedam sati i 15 minuta, a već nekoliko sati kasnije Tito je prošao rivijerom sa svojim vozačem i pratiocem i uvjerio se u stanje nakon zemljotresa.

“Svakako zanimljiv podatak je da Tito nije htio da bude evakuiran, kako su mu to predlagali. Umjesto toga zatražio je da mu se postavi šator u dvorištu, u blizini apartmana. Tek sutradan, u popodnevnim satima, s dubrovačkog aerodroma otišao je za Beograd”, kaže Filipović.

Vila ‘Galeb’ u vlasništvu je Instituta za rehabilitaciju “Simo Milošević” Igalo. Po riječima Uprave Instituta, u razmatranju kompletnog razvoja Instituta uključena je i ta vila, kao njen sastavni dio.

Nakon smrti Josipa Broza 1980. godine, pa sve do Praznika mimoze 2007. godine, Vila ‘Galeb’ bila je zatvorena za javnost. Od 2000. godine uglavnom su je iznajmljivali bogati Rusi. Od lipnja 2014. godine Vila je ponovo otvorena za sve one koji žele osjetiti dah prošlog vremena. Od tada se bilježi konstantan rast broja posjetitelja, svake godine, izuzev, naravno, godina pandemije.