U Mostaru potpisivanje peticije za pooštravanje kazni za zlostavljače

Udruženje ''Žene ženama'' danas je u Sarajevu najavilo početak kampanje ''Šutnja nije zlato'' koja se provodi s deset partnerskih organizacija širom BiH, uz podršku USAID-a, a koja ima za cilj preveniranje nasilja nad ženama i djecom.

Organizatori kampanje su na konferenciji za novinare naglasili da je nasilje nad djecom i ženama jedan od najraširenijih oblika kršenja ljudskih prava u BiH, ali i svijetu.

Napomenuli su da je BiH potpisnica brojnih međunarodnih sporazuma i konvencija o ljudskim pravima, ali da se u velikoj mjeri ne poštuju.

U sklopu kampanje u deset bh. gradova (Sarajevo, Istočno Sarajevo, Banja Luka, Bijeljina, Bihać, Orašje, Tuzla, Zenica, Brčko i Mostar) u subotu će biti organizirano potpisivanje peticije za pooštravanje kazni za počinitelje takvih kaznenih djela. Također, u noći s petka na subotu zgrade Predsjedništva BiH, te Parlament da bi se dodatno skrenula pažnja na ovaj problem.

Naveli su podatke da je u BiH svaka četvrta žena žrtva nekog oblika nasilja, uključujući i seksualno, te da su 80 posto počinitelja seksualnog nasilja nad djecom osobe koje su poznate žrtvi.

Zastupnica u Predstavničkom domu PSBiH i članica Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova i Zajedničke komisije za ljudska prava Maja Gasal- Vražalica kazala je da BiH 2011. potpisala konvenciju po kojoj je bila obavezna da uspostavi koordinacijsko tijelo koje bi trebalo da na nivou države, entiteta i kantona, u suradnji s općinama, prati stanje i vrši analize, kao i da se uspostavi baza podataka o prisutnosti nasilja u obitelji. To tijelo dosada, kako je naglasila, nije uspostavljeno.

''BiH je još tradicionalno patrijahalno društvo, muški spol je superiorniji, još imamo rodno podijeljene uloge, naša djeca i danas u 21. vijeku odrastaju s uvjerenjem da trebaju da trpe, da šute. Danas šaljemo poruku da šutnja nije zlato i ne treba da bude'', naglasila je Gasal- Vražalica.

Po njenim riječima, poražavajuća je činjenica da se pet godina od usvajanja konvencije ne možemo pohvaliti da smo napravili veliki napredak. Navela je podatak iz 2013. godine po kojem je 52,3 posto žena do 15. godine doživjelo neki vid nasilja.

Ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice Kantona Sarajevo Amela Dautbegović je istakla da je nasilje u obitelji višestruko povezano sa stanjem u društvu te da u najvećoj mjeri pogađa najranjivije kategorije stanovništva, prvenstveno djecu i žene.

''Podrška koju ovo resorno ministarstvo pruža žrtvama nasilja nije samo načelna nego vrlo konkretna. Još 2002. žrtve nasilja su uvrštene u kantonalni zakon među korisnike socijalne zaštite čime je KS bio prvi koji je pitanje zaštite žrtava nasilja sustavno riješio da bi ovoj kategoriji bilo omogućeno pružanje neophodne pomoći prvenstveno kroz smještaj, materijalnu, te psihosocijalnu pomoć i podršku'', navela je Dautbegović.

Naglasila je da brinu i o ženama koje su tijekom agresije bile izložene najgorim torturama seksualnog zlostavljanja, te da će aktivno raditi na programu prekvalifikacije i dokvalifikacije žena žrtava nasilja, a radi njihovog ekonomskog jačanja.

''One u sigurnoj kući mogu biti do tri mjeseca i opet se vraćaju zlostavljaču. Trenutno sufinanciramo podstanarstvo, a planiramo ući u socijalnu stanogradnju'', izdvojila je Dautbegović.

Ovim projektom se upućuje i izravan poziv vlastima da izmijene krivične zakone u BiH, pooštre kazne za počinitelje nasilja i seksualnog nasilja nad ženama i djecom, te usklade kazneno zakonodavstvo s potpisanim konvencijama Vijeća Europe u UN-a.

U prethodnih 13 godina, koliko postoji i radi Tužiteljstvo BiH, kako je rekao rukovoditelj Odjela za odnose s javnošću Tužiteljstva BiH Boris Grubešić, značajan segment njihovog rada odnosio se na borbu protiv nasilja nad ženama.

Naglasio je da je Tužiteljstvo BiH od samog početka uključeno i djeluje u okviru Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija, te su zajedno s partnerskim organizacijama za provođenje zakona, procesuirali veliki broj predmeta trgovine ljudima koji je uključivao seksualno zlostavljanje žena i druge oblike zlostavljanja i eksploatacije.

''Naš cilj u tim predmetima bio je procesuiranje i kažnjavanje počinitelja tih kaznenih djela, kao i pružanje pomoći i zaštite žrtvama, što smo radili u suradnji s nevladinim organizacijama koje su dale veliki doprinos pomoći i zbrinjavanju žrtava, kada je riječ o potrebama žrtava koje dolaze nakon pravosudnog procesa'', naveo je Grubešić.

Procesuirani su mnogi predmeti trgovine ljudima, međunarodnog vrbovanja radi prostitucije i drugih kaznenih djela u kojima su, kako je dodao, zajedno s policijskim agencijama, ohrabrivali žrtve da svjedoče i daju iskaze agencijama za provođenje zakona jer je samo na taj način moguće otkrivanje i procesuiranje njihovih zlostavljača.

Grubešić je kazao da su u protekle dvije godine podigli optužnice u više desetaka predmeta koji uključuju silovanja i seksualna zlostavljanja u ratu u svim krajevima BiH počinjena nad žrtvama svih nacionalnosti, različitih starosnih skupina.

''Stojimo na strani žrtava, pozivamo na hrabra svjedočenja i na donošenje pravde, što su procesi u kojima nam treba pomoć institucija vlasti, nevladinog sektora, kao i međunarodne zajednice, da bi se omogućilo procesuiranje odgovornih, kao i pomoć žrtvama da nastave živjeti dostojanstveno i u miru'', kazao je Grubešić.

U Bosni i Hercegovini se, kao i u drugim zemljama svijeta, od 25. studenog (Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama) do 10. prosinca (Međunarodnog dana ljudskih prava) obilježava 16 dana aktivizma.

Cilj tog događaja je da se istakne da svi oblici nasilja nad ženama i djecom ulaze u domenu zaštite ljudskih prava.

Kampanja 16 dana aktivizma pokrenuta je 1991. godine, a prihvatio ju je UN, te vladine i nevladine organizacije širom svijeta.

Pošto su i Ustavom BiH zagarantirana ljudska prava i osnovne slobode, Udruženje ''Žene ženama'', kao nositelj ovog projekta, planira tijekom 16 dana aktivizma provesti niz aktivnosti, da bi se šira javnost obavijestila o ovom problemu i načinima rješavanja.