U Mostaru otvorena izložba o povijesti pismenosti na bosanskom jeziku
Dokumentarna izložba o povijesti pismenosti na bosanskom jeziku ''Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti'' otvorena je u mostarskom Centru za kulturu.
''Postavili smo izložbu, koja je zapravo eksponat ili uzorak onog bogatog sloja bosanske milenijske pismenosti koja je projektima Instituta za jezik obuhvaćena pojedinačno. Radi se o institutskim projektima povijesti jezika koji obrađuju bosansku redakciju staroslavenskog jezika ili bosansku crkvenu pismenost, zatim projekti vezani za starobosanski narodni jezik s naglaskom na onaj na stećcima'' – rekao je Jasmin Hodžić, viši znanstveni suradnik na Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu.
Alhamijado književnost
Na izložbi su prikazani i primjeri alhamijado književnosti, tekstovi pisani bosanskim jezikom na arapskom pismu.
''Ovdje su izloženi i eksponati gdje se vidi bogatstvo pismenosti poligrafijske strukture, jer smo pisali i na bosanskoj varijanti glagoljice, bosanskoj ćirilici (bosančici) i na bosanskoj varijanti arebice, kao i na dva suvremena pisma ćirilici i latinici''– kazao je Hodžić.
Izložbu organiziraju Bošnjačka zajednica kulture "Preporod", Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu i Arhiv HNŽ-a pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a.
''Ovo je jedan značajan događaj, jer kroz povijest bosanskog jezika možemo u isto vrijeme pratiti i povijest BiH. Zanimljivo je, kada se gleda povijest BiH, vidi se kako se ona isprepletala i s bosanskim jezikom. Kad god je dolazilo do negiranja bosanskog jezika, dolazilo je i do negiranja državnosti BiH. Ovo je dokaz da bosanski jezik postoji, da ima svoju povijest, a na nama je da radimo, otkrivamo i pokazujemo njegove specifičnosti'' - ustvrdio je dekan Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta ''Džemal Bijedić'' Mostar Edim Šator.
Srednjovjekovni crkveni rukopisi
Dodao je kako se veliki broj artefakata iz srednjovjekovne bosanske povijesti nalazi izvan BiH te da strani arhivi više govore o bosanskoj književnosti nego li dokumenti koji se čuvaju u BiH.
''Posebnu pažnju možemo skrenuti na srednjovjekovne crkvene rukopise i različita evanđelja, od kojih je svega dvadesetak sačuvano, samo jedan je u BiH, a to je Čajničko evanđelje. Točnije, i ono trenutno nije u granicama BiH, nego je poslano na restauraciju u Srbiju bez suglasnosti Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika'' – kazao je Šator.
Izložba ostaje otvorena do 6. ožujka.
