U mostarske škole će se upisati tek 250 učenika, što će biti s profesorima?

Tek 250 učenika iz Mostara ove godine će se upisati u srednje škole, saznaje Bljesak.info. Naime, manji broj učenika bi mogao prouzrokovati nastanak tehnološkog viška nastavničkog kadra.

''Nema više djece, ovdje se stvorio jaz na prelasku osmogodišnjih i devetogodišnjih programa, jer nisu sve škole krenule u isto vrijeme s devetogodišnjim programom, a nema ni djece. Broj upisanih učenika iz Mostara upola je manji nego prošle godine. Dakle ovo je ukupan broj učenika iz Mostara'', rekao je u razgovoru za Bljesak.info Željko Ćorić, ravnatelj Zavoda za školstvo HNŽ-a, dodajući da se često u srednje škole u Mostaru upišu i djeca iz drugih gradova u županiji, pa čak i iz drugih županija, pa bi broj mogao biti i malo veći, no u konačnici broj upisanih u srednje škole u Mostaru, bit će znatno manji nego prošle godine.

Manje učenika u odjelima

Samim smanjenjem broja učenika stvara se velik broj nastavnika i profesora koji neće imati punu normu sati.

Kako bi se riješio ovaj problem, a i povećala kvaliteta obrazovnog sustava, Zavod za školstvo je u suradnji s Pedagoškim zavodom Ministarstvu za obrazovanje znanost kulturu i sport uputilo prijedlog. No Ministarstvo može, a ne mora usvojiti prijedlog.

''Naše školstvo od rata nije imalo nikakve veće reforme. Definitivno treba promijeniti pedagoške standarde, primjerice odrediti da bude manje učenika u razredu. Što može uraditi nastavnik ili učitelj u razredu s tridesetak učenika. Do sada je maksimalan broj učenika po razredu bio 31, treba biti od petnaest do šesnaest učenika po razredu. Samim tim nastavnici se više mogu posvetiti učenicima, a s tim ćemo riješiti i broj uposlenih odnosno manjak sati, kod nastavničkog kadra'', pojašnjava Ćorić.

Prebrodit će se

Josip Milić, predsjednik Sindikata Srednjih škola HNŽ-a, rekao je kako su već neformalno razgovarali o ovom pitanju s ministrom i predsjednikom Vlade.

''Stav u Vladi je da se ova godina ipak nekako prebrodi i premosti, ne bi bilo otpuštanja i tehnološkog viška u srednjim školama. Bošnjaci su imali prije dvije – tri godine ličnu situaciju i istu su iz Vlade imali razumijevanja za takvu situaciju, tako da je za očekivati da će se i ovo isto riješiti'', rekao je Milić za Bljesak.info.

Milić je potvrdio kako bi se najvjerojatnije mogao i u srednje škole iskopirati prijedlog i model o manjem broju učenika u odjeljenjima.

''I prošle godine je bio problem, ove godine će biti upola manje učenika i problem je još veći, ali evo nadamo se da ćemo prebroditi sve'', kaže Milić.

U HNŽ-u nisu sve škole krenule s devetogodišnjim programom iste godine, primjerice Čapljina, Neum, Stolac i još neke škole da su godinu dana kasnije krenule nego u škole u Mostaru.

''Ove godine u mojoj školi je samo jedan deveti razred, odma znači da je manji upis u srednjim školama. Tu će biti dosta učitelja i profesora koji će biti višak. Kada su kolege Bošnjaci bili u istoj situaciji našlo se jedno rješenje i ja se nadam da će se na sličan način problem riješiti ove godine, kako ljudi ne bi ostali bez norme'', rekao je za Bljesak.info Slavko Lauš, predsjednik Sindikata učitelja HNŽ-a.

Već sada, kaže Lauš, treba sjesti, razmišljati i naći modul da bude što manje učitelja tehnološkog viška, odnosno da bude što manje učitelja s neispunjenom normom.

''Ja mislim da se već razgovara o toj problematici. Treba već sada ozbiljno pristupiti i rješavati problem, te vidjeti kako to spriječiti. Mislim da će, kada se prebrodi ova godina, već iduće godine sve biti vraćeno u normalu'', zaključuje Lauš.

Ministarstvo radi na rješenju

Ministar obrazovanja, znanosti kulture i sporta HNŽ-a Rašid Hadžović kaže kako već rade na rješenju ovog problema, te da su prije početka prošle godine djelomično riješili ovaj problem.

''U skladu s mogućnostima napravili smo organizacijske sheme i pravilno rasporedili učenike po školama, da bi ublažili udar koji ove godine slijedi. Ove godine nas očekuje upola manje učenika i moramo vidjeti kako ćemo riješiti ovaj problem, jer ovdje su u pitanju samo škole u Mostaru'', pojašnjava Hadžović za Bljesak.info.

''Imamo već iskustvo škola koje su taj dio prošle, dakle škole koje rade na bosanskom planu i programu. Škole koje rade na hrvatskom planu i programu imaju problem zbog zakašnjelog prelaska na devetogodišnji programu. Ne znam kako se točno to rješavalo, jer tada nisam bio ministar, ali prošle godine smo pokušali ublažiti udar, gledajući godinu dana unaprijed'', kaže Hadžović, podsjećajući da je s direktorima dogovorio određenu raspodjelu učenika.

''Mi smo po prvi put lani objavili ukupan broj učenika što se tiče odjeljenja, da direktori predlože kako će se odjeljenja formirati. Oni su dali zahtjev za odjeljenja, a mi smo dali broj učenika'', pojašnjava ministar, govoreći kako sada ne može reći kako će se to sve točno riješiti, prijedlog trebaju poslati Pedagoški zavod i Zavod za školstvo.

''Mi struku poštujemo, vidjet ćemo kako će ići'', kaže Hadžović.