Toplinski udar je opasniji od sunčanice

Nosite šešire i kape, pijte puno tekućine, potražite hladovinu i izbjegavajte kretanje na otvorenom. To su zlatna pravila za vrijeme velikih vrućina kako bi se spriječili sunčanica ili toplotni udar, prenosi Hina.

''U oba slučaja visoke temperature štete organizmu. Sunčanica pogađa 'samo' glavu odnosno mozak. Ostatak tijela je u redu'', govori Frank Erbguth, predsjednik Njemačke zaklade za mozak.

I sunčanica je ozbiljno stanje

Toplotni udar uzrokuje kolaps cjelokupnog sistema termoregulacije tijela i može biti koban. No to ne znači da sunčanica ne predstavlja ozbiljno stanje. Erbguth naglašava da je čest neprimjetan prijelaz od sunčanice do toplotnog udara.

''U odnosu na toplotni udar, sunčanica zahtijeva izlaganje sunčevoj svjetlosti. Toplotni udar se može dogoditi u mrklom mraku ako su temperature vrlo visoke'', rekao je Bernd Böttiger, voditelj Odjela za anesteziologiju i intenzivnu medicinu pri Univerzitetskoj bolnici u Kölnu i savezni koordinator liječnika njemačkog Crvenog križa.

''Kod toplotnog udara tijelo više nije u stanju raspršivati toplinu''

Naša tjelesna temperatura obično je oko 37 stepeni Celzijusa. Toplotni valovi tokom kojih noćne temperature ostaju visoke stavljaju tijelo pod veliki napor. Može doći do tačke kad se nije moguće ohladiti znojenjem, osobito ako se ne pije dovoljno tekućine.

Pročitajte još

Hoće li budućnost biti klimatizirana?

''Tijelo više nije u stanju raspršivati toplinu'', objašnjava Erbguth. Tako se tjelesna toplina povećava i temperatura tijela raste na 40 stepeni Celzijevih ili više, što utiče na razne tjelesne sisteme.

''Koagulacijski i krvožilni sistem prvi kolabiraju'', dodaje Erbguth.

U tom smislu važno je znati da se krvne žile šire na visokim temperaturama, povećavajući dotok pregrijane krvi u kožu, gdje se toplina isparavanjem znoja rasipa u okolinu. Ovo hladi i kožu i krv blizu njezine površine koja potom na nižim temperaturama teče u dublje dijelove tijela.

Simptomi toplotnog udara

Ali ako dođe do toplotnog udara, “krv se zgrušava”. “Mali ugrušci začepljuju male krvne žile”, rekao je Erbguth. Bubrezi, zajedno s jetrom i srcem, više ne mogu pravilno funkcionirati. U najgorem slučaju, može doći do zatajenja više organa.

''Vlažna toplina puno je gora od suhe'', dodao je Erbguth, jer povećana vodena para u zraku smanjuje isparavanje znoja na koži, a time i sposobnost tijela da se ohladi.

Simptomi toplotnog udara su iznenadni umor, glavobolja i osjećaj vrtoglavice, rekao je Erbguth.

''Mogu napredovati do mučnine, povraćanja pa gubitka svijesti'', dodao je.

Böttinger kaže da su i vruća i suha koža te ubrzani otkucaji srca znakovi upozorenja.

Kako pomoći osobi koja je doživjela toplotni udar?

Ako postoji sumnja da je neko doživio toplotni udar, obavezno treba pozvati hitnu pomoć. Prije dolaska bolničara osobu treba premjestiti u hlad što je prije moguće, preporučuje Böttiger.

Tada je potrebno ohladiti tijelo osobe, ali se led ne smije staviti izravno na kožu jer bi mogle nastati ozebline, upozorio je Erbguth. Umjesto toga, preporučuje se koristiti kockice leda umotane u krpu i hladne obloge.

Pročitajte još

Najavljen novi toplinski val

Ako je osoba još pri svijesti, potrebno joj je ponuditi piće – vodu, voćni čaj ili sok pomiješan s mineralnom vodom, rekao je Böttiger.

Bolničari mogu dati osobi rashladne intravenske infuzije. Ako je žrtvin koagulacijski sistem već kolabirao, antikoagulansi se daju u bolnici.

Sunčanica i simptomi

U slučaju sunčanice, ''moždane opne (tanki slojevi tkiva koji prekrivaju i štite mozak) i mozak se zagrijavaju. Porast od tek stepena ili dva dovoljan je da izazove neku vrstu meningitisa (upala moždanih ovojnica )'', objašnjava Erbguth.

''Mozak nije najsnažniji organ'', dodao je.

U posebnoj su opasnosti osobe koje nemaju kosu ili je imaju vrlo malo, primjerice starije osobe, bebe i mala djeca.''Vrh lobanje dojenčadi je tanak'', ističe Böttiger.

Neki simptomi sunčanice slični su onima kod toplotnog udara, poput glavobolje i vrtoglavice. Drugi simptomi su bol u vratu i ukočenost, osjetljivost na svjetlost, crvenilo lica, objašnjava Böttiger. Simptomi se mogu pojaviti tek nekoliko sati nakon dugog boravka na suncu, primjerice visoka temperatura kod male djece.

Ako se sumnja da bi neko mogao imati sunčanicu, treba ga skloniti s vrućine u hlad. Tijelo treba hladiti mokrim krpama, a najbolje je da im se podigne gornji dio tijela. Trebali bi unijeti i puno tekućine.

Ako se stanje osobe pogorša i počne gubiti svijest, treba pozvati hitnu pomoć.