Tko želi radit: Mladi zaručnici proizvode sadnice paulovnije za sretniju budućnost

Josip Garić i njegova vjerenica Viktorija Miličević pokrenuli su neobičan biznis kojega nema čak ni u nomenklaturi bosanskohercegovačkih zanimanja.

Kako je Viktorija studentica druge godine Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu, a Josip zaposlen u jednoj domaćoj firmi, htjeli su se okušati u primjeni znanja koje je Viktorija usvojila na fakultetu i tako povećati kućni proračun. Odlučili su se za neobično drvo - kinesku paulovniju.

Sadnica tri KM

"Došli smo na ideju da pokrenemo neki mali posao u struci moje zaručnice Viktorije. Odlučili smo se za paulovniju kao drvo budućnosti i nismo se pokajali. U početku jeste bilo malo teško. Bilo je i promašaja, ali evo, uspjeli smo proizvesti tri i pol tisuće sadnica od kojih smo dvije već prodali. Proizvodimo sadnice prve klase i njih nudimo tržištu, a drugu klasu uopće ne prodajemo. Cijena naše sadnice prve klase je tri konvertibilne marke i za sada smo zadovoljni. Naredne godine planiramo proizvesti 20 tisuća sadnica", govori Josip, a njegova zaručnica Viktorija dodaje da je htjela samo provjeriti znanje koje je usvojila na fakultetu.

Viktorija kaže kako se na fakultetu dosta toga uči teorijski, a da su njih dvoje pokušali stečeno znanje primijeniti u praksi i da su zadovoljni urađenim.

"Uspjeli smo klonirati sadnice paulovnije koje je tržište već prepoznalo po prvoklasnoj kvaliteti", dodaje Viktorija.

Ekipa Anadolije posjetila je i jednu tek zasađenu plantažu paulovnije u Kruščici kod Igora Botića.

Ko želi radit', može i zaradit'

"Imam dovoljno zemlje, pa sam htio da zasadim paulovniju. Saznao sam da Josip proizvodi odlične sadnice i, evo, kao što vidite, plantaža je tek zasađena, ali odlično napreduje. Ako sve bude teklo prema planu, proširit ću plantažu na barem četiri do pet dunuma", govori Igor.

Josip Garić kaže kako on i njegova vjerenica planiraju ostati u Bosni i Hercegovini, te su se zbog toga i odlučili baviti proizvodnjom sadnica, gdje postoji, kako tvrdi, jaka, ali zdrava konkurencija.

"U ovoj zemlji se može raditi i zaraditi. Paulovnija veoma brzo raste. Ima veću kaloričnu moć od bukve, pa se koristi za proizvodnju peleta ili sječke za ogrijev. Može se koristiti i kao tehničko drvo za proizvodnju namještaja, brodova. Daje pet puta više kiseonika od bilo kojeg drugog drveta.

Cvijet paulovnije je medonosan, pa pčele 'lude' za ovim cvijetom. Paulovnija je zaista drvo budućnosti, ali i za našu sretniju budućnost", kaže na kraju razgovora Josip Garić.