Tijelo živi dva dana nakon smrti

Ljudsko tijelo nastavlja živjeti još 48 sati nakon službenog proglašavanja smrti, navode znanstvenici.

Kada ljudski mozak prestane raditi i kada dođe do nepovratne obustave funkcioniranja dišnog i krvnog sustava, liječnici službeno proglašavaju da je nastupila smrt, prenijela je Srna.

Novo američko istraživanje pokazuje kako bi se ta definicija u određenom smislu mogla promijeniti. Prema znanstvenom radu koji je postavljen na stranici Biorxiv, na stotine gena u tijelu nastavljaju funkcionirati još, najmanje, dva dana nakon smrti.

Štoviše, u stanicama se bude neki geni koji za života nisu bili aktivni.

Novo otkriće ima veliki značaj za liječnike koji se bave transplantacijom organa, ali i za forenzičku medicinu, u kojoj bi se trenutak smrti mogao određivati s, do sada, neviđenom preciznošću od samo par minuta.

U studiji koja je rađena pod vodstvom Petera Noblea i Alexandera E. Pozhitkova, sa sveučilišta u Washingotnu i Seattleu, proučavane su aktivnosti gena u organima miševa i riba zebrica.

Stotine gena uključile su se odmah nakon smrti. Među njima je bila i grupa gena za fetalni razvoj, koji se obično isključuju odmah nakon rođenja, ali i grupa gena koji se povezuju s povećanim rizikom obolijevanja od raka. Njihova aktivnost dostigla je vrhunac četiri sata nakon smrti.

Autori pretpostavljaju da se slični procesi zbivaju i u ljudskom organizmu. Već su neka ranija istraživanja pokazala kako su kod ljudi različiti geni, među kojima i oni za kontrakciju srčanih mišića, te za zacjeljivanje rana, aktivni više od 12 sati nakon smrti.

Činjenica da se nakon smrti aktiviraju neki geni povezani s rakom važna je za transplantacijsku medicinu. Naučnici su ranije uočili da se rizik obolijevanja od raka povećava kod ljudi kojima su presađeni organi.

Tome u određenoj mjeri mogu pridonijeti lijekovi za suzbijanje reakcija imunološkog sustava koje pacijenti uzimaju kako tijelo ne bi odbacilo organ. Američki stručnjaci, međutim, smatraju kako bi trebalo istražiti koliku bi ulogu u tome mogli imati geni "probuđeni" nakon smrti.

Nameće se pitanje zašto se toliko mnoštvo gena uključuje nakon smrti? Na njega postoje dva moguća odgovora, navode znanstveni portali.

Prvi je da tijelo prirodno nastoji uključiti gene koji se inače uključuju pri ozbiljnim ozljedama. Drugi je da isključivanje brojnih gena daje priliku za uključivanje onim genima koji su za života bili utišani aktivnostima većine.

Novo istraživanje moglo bi potaknuti razmišljanje o tome jesu li dvije ključne definicije smrti - ona o prestanku funkcija mozga i ona o zaustavljanju respiratornog i krvnog sustava konačne odrednice, pošto geni mogu biti aktivni još dva dana nakon smrti.