Tide Pod izazov: 'U modi' gutanje deterdženta

Alarmantni trend videosnimki tinejdžera koji grickaju opasne kapsule deterdženta u obliku jastučića je preplavio društvene mreže.

Riječ je o novom štetnom internetskom trendu koji se proširio među djecom i tinejdžerima u Sjedinjenim Državama, tzv "Tide Pod izazov" , prenose mediji.

Prvi izazov gutanja jastučića koncentriranog deterdženta je postao je viralan 7. siječnja i od tog datuma je oko 40 američkih tinejdžera završilo u bolnici zbog trovanja.

Deterdžent sadrži mnogobrojne kemikalije koje u malim količinama mogu biti relativno sigurne, ali kad su kondenzirane u jastučiću, sastojci mogu nagristi membrane masnih stanica te uzrokovati kemijsko spaljivanje kože, usta, očiju, grla i probavnog sustava, upozoravaju stručnjaci.

Deterdžent je gusto nabijen u jastučić i zatvoren plastičnom membranom, što daje određeni pritisak.

''Ukoliko ga progutate i uđe vam u grlo, tamo opasnost tek započinje'',  poručuje voditelj Bolničkog centra za trovanja u Ohiju Henry Spiller.

Prvo što se zapaža čim se zagrize jastučić je gorak i neugodan okus. To je zbog denatonijeva benzoata, sastojka koji je dodan upravo da ljude (uglavnom djecu koja ga greškom probaju) odvrati od gutanja.

Problem je, međutim, nastao jer su se tinejdžeri počeli natjecati u gutanju upravo zato što je deterdžent izuzetno neugodnog okusa. Najgore je od svega to što, čim se jastučić raspadne u ustima, može već biti prekasno za popravljanje štete, čak i onda kad odmah nakon toga ispljunete sadržaj.

''Iritacija dovodi do kašljanja i mučnine kod većine ljudi'',  tvrdi Spiller. Budući da se to ne razblažuje kao deterdžent pakiran u boci, visoko koncentrirane sapunske kemikalije odmah nagrizaju u trenucima kontakta.

''Ako vam to dospije u stražnji dio grla, epiglotis i ždrijelo i tamo ostane kratko vrijeme, onda doslovno spaljuje tkivo'',  pojašnjava Spiller.

Spaljivanje ždrijela ili grla može jedenje, pijenje ili samo disanje učiniti vrlo bolnim i teškim. Ako se epiglotis spali (poklopac tkiva koji pokriva dišne puteve, tako da hrana i tekućina ne ulaze u pluća) on može postati otečen i ne otvarati se na način na koji treba pa bi moglo doći do teškoća sa slanjem zraka u pluća.

Kad kemikalije dospiju do pluća, spaljuju krhke vrećice zraka kroz koje tijelo apsorbira kisik i ispušta ugljični dioksid. Kad se ta tkiva zapale koncentriranim sredstvima, "razmjena zraka ne radi dobro." Propala razmjena zraka tako može ostaviti čovjeka bez kisika ili hipoksičnog, što može zauzvrat potisnuti središnji živčani sustav.

''U rijetkim slučajevima djeca završavaju i u komi koja ponekad traje danima nakon što bi pojeli deterdžent'', tvrdi Spiller.