Talijanski intelektualci predlažu Predraga Matvejevića za Nobelovu nagradu

Talijanski intelektualci, pisci, umjetnici, novinari i sveučilišni profesori potpisali su i u tamošnjim medijima objavili prijedlog da se ovogodišnja Nobelova nagrada za književnost dodijeli bosanskohercegovačkom i hrvatskom književniku i publicistu Predragu Matvejeviću, piše talijanski Corriere di Romagna.

"Predrag Matvejević je sinteza Europe i Istočne Europe, koja se prepoznaje po Mediteranu i njegovoj povijesti: po njegovom životu, njegovoj obitelji, njegovom književnom i književno-političkom opusu, u vremenima Željezne zavjese, gdje se sreću pripadnici svih etničkih skupina, religija, nacionalnosti i kultura i koji danas, kao i jučer, neki žele pretvoriti u regiju sukoba. Matvejevićeva djela, posebice nenadmašni 'Mediteranski brevijar' pretresa te navodne razlike, dokazujući na način na koji to nitko nije napravio, osim njega i Braudela, koliko su one naše i pripadaju svakom od nas, mijenjajući ih pritom u razloge suživota, obogaćivanja, razmjene", započinje njihovo pismo.

Dodaju da Matvejeviću dugujemo visoko vrijedan poetski koncept u kojem nestaju granice između sposobnosti da osjećaju s onom kojom se razumiju mjesta i ljudi njegove Europe, jer je on taj koji je elaborirao teoriju "geopoetike".

"Neizmjerna Predragova skromnost skriva njegovu vrijednost. Skromnost je velika vrlina; ali kada se pretjeruje postaje zločin jer šteti dobru", tvrde potpisnici.

Matvejević se rodio u Mostaru 1932. godine, od oca Vsevoloda Matvejeviča rođenog u ukrajinskoj Odesi, suca u Mostaru nakon povratka iz ratnog zarobljeništva u Njemačkoj 1945. godine i majke Angeline, Hrvatice iz BiH.

Nakon školovanja u rodnom Mostaru, gdje je bio i partizanski kurir, započeo je studij francuskoga jezika i književnosti u Sarajevu i završio ga Zagrebu. Doktorirao je 1967. na sveučilištu Sorbonne u Parizu disertacijom o angažiranu i prigodnom pjesništvu.

Do 1991. godine predavao je francusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a tijekom rata napušta Zagreb i od 1991. do 1994. predaje slavenske književnosti na Trećemu pariškom sveučilištu (Nouvelle Sorbonne), a od 1994. do 2007. srpski i hrvatski jezik i srpsku i hrvatsku književnost na Rimskom sveučilištu La Sapienza.

Primio je počasni doktorat u Francuskoj (Perpignan) i dva u Italiji (Genova, Trst), a dodijeljen mu je 2002. godine i počasni doktorat na Sveučilištu "Džemal Bijedić" u Mostaru.

Jedan je od najprevođenijih hrvatskih autora u svijetu. "Mediteranski brevijar" preveden je na 23 jezika, a "Druga Venecija" na desetak.