Svjetski dan spavanja: Svaka deseta osoba na svijetu ima simptome kronične nesanice

Svjetski dan spavanja obilježava se 15. ožujka, a cilj mu je podizanje svijesti o spavanju u svrhu prepoznavanja koliko su kvalitetan san i spavanje važni za ljudsko zdravlje.

Dok apneja u snu (prestanak disanja) i nesanica, koje su uobičajene bolesti u svijetu, negativno utječu na život osobe, liječnici skreću pažnju na važnost trajanja i kvaliteta sna, koji su kamen temeljac zdravog života.

Svjetski dan spavanja, koji se obilježava svake godine u petak prije proljetne ravnodnevice, ove godine pada 15. ožujka.

Jednakost sna za globalno zdravlje

Ovogodišnja tema je određena kao "Jednakost sna za globalno zdravlje".

Prema podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), preporuka je da bebe do tri mjeseca spavaju od 14 do 17 sati dnevno, od četiri mjeseca do godine dana od 12 do 16 sati, od godine do dvije godine od 11 do 14 sati, a djeca od tri do pet godina od deset do 13 sati dnevno.

Pročitajte još

Patite od nesanice? Uz ove tehnike ćete zaspati u roku od jedne minute

Preporučeno je da djeca od šest do 12 godina dnevno spavaju od devet do 12 sati, od 13 do 18 godina od osam do deset sati, a osobe iznad 18 godina da dnevno spavaju najmanje sedam sati.

Simptomi nesanice

Prema podacima na web stranici "Healthline", svaka treća osoba u svijetu ima simptome nesanice. Simptomi ove bolesti uočeni su kod 75 posto ljudi starijih od 65 godina i kod 20 posto predadolescentne djece u svijetu. Svaka deseta osoba ima simptome kronične nesanice.

Kardiovaskularne funkcije mogu biti oštećene kao rezultat kronične nesanice. To može dovesti do visokog krvnog tlaka, upale i stresa, metaboličkih promjena i debljanja.

Prema istraživanju objavljenom u Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH) američkog Ministarstva zdravstva i socijalnih usluga, naučnici procjenjuju da otprilike milijarda odraslih osoba u dobi od 30 do 69 godina u svijetu može imati opstruktivnu apneju u snu.

Apneja u snu, jedan od najčešćih, ali općenito nedijagnosticiranih poremećaja spavanja u svijetu, prepoznaje se po simptomu nemogućnosti disanja dok spavate.

Simptomi apneje u snu uključuju glasno hrkanje, iznenadno buđenje sa otežanim disanjem, buđenje sa suhim ustima ili upalom grla i glavobolje ujutro.

Ako se ne liječi, apneja za vrijeme spavanja može dovesti do zdravstvenih problema kao što su visok krvni pritisak, problemi sa srcem, dijabetes tipa 2 i umor tokom dana.

Ova bolest se može liječiti promjenom načina života kao što je gubitak težine, promjena položaja spavanja i korištenje uređaja koji olakšavaju disanje. U nekim slučajevima su potrebne i kirurške operacije kako bi se olakšalo disanje.

Dr. Phillip LoSavio sa Medicinskog univerziteta u Chicagu procijenio je da 50 do 60 milijuna ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama ima apneju u snu, ali samo šest ili sedam milijuna je dijagnosticirano.

Važnost održavanja tempa spavanja

LoSavio je naveo da je razlog zašto se apneja u snu ne dijagnosticira taj što se pacijenti boje tražiti medicinsku pomoć jer misle da će biti "priključeni na mašine u laboratorijama".

Liječnici naglašavaju važnost održavanja tempa spavanja i smatraju da pojedine navike poput izbjegavanja upotrebe kofeina i nikotina prije spavanja, redovnog vježbanja, smanjenja vremena pred ekranom i dnevnog spavanja mogu biti učinkoviti.

Prema podacima na web stranici Medicinskog univerziteta u Chicagu, otprilike svaka treća odrasla osoba spava manje od preporučenih sedam sati dnevno.

Čak i jednosatna promjena dnevnog vremena spavanja može utjecati na zdravlje srca. Skraćivanje vremena spavanja za sat može dovesti do povećanja rizika od srčanog udara.

Kardiolog dr. Kathleen Drinan je napomenula da misle da nedostatak sna tjera tijelo da se oslanja na simpatički nervni sustav, čime se povećava rizik od srčanih bolesti.

Kao rezultat ove situacije, koja opterećuje simpatički nervni sustav, luči se više adrenalina i visok nivo kortizola, što povećava rizik od srčanih bolesti.