Svijet u kakvom živimo je osuđen na propast

Teorije koje su davno postavile drevne Maje, neki nazivaju teorijama zavjere, dok im neki vjeruju, ali ovaj put se ne radi o jednoj od njihovih teorija.

Naime, znanstveno je utemeljeno u NASA-i da bi do propasti svijeta, tvrde, moglo doći u idućih nekoliko desetljeća...

Skupina znanstvenika upozorava da je svijet kakav znamo i u kojem živimo osuđen na propast te da mu u idućih nekoliko desetljeća prijeti "nepovratan kolaps".

Najnovije istraživanje pod vodstvom primijenjenog matematičara Safa Motesharria ukazuje na to da je globalna industrijska civilizacija osuđena na katastrofu zbog pretjeranog iskorištavanja Zemljinih resursa.

"Proces uspona i propasti zapravo je ciklus koji se u povijesti ponavlja", stoji u tekstu koji će se objaviti u časopisu Ecological Economics.

Kombinacija eksploatacije neodrživih resursa, nejednake raspodjele bogatstva i prekomjerne potrošnje resursa mogla bi dovesti do kolapsa industrijskog društva u roku od samo nekoliko desetljeća, kažu znanstvenici NASA-e. Istraživanje ukazuje na to da čak i dobro etablirane, napredne civiilizacije mogu biti krhke i nestalne te kao primjer navode Rimsko carstvo.

Obrazac raslojavanja kada je bogatstvo posrijedi, poput sve većih razlika između bogatih i siromašnih te preveliko iskorištavanje postojećih resursa odigralo je važnu ulogu u propastima raznih društava u povijesti.

Da bi se katastrofa spriječila, NASA-ini znanstvenici preporučuju načine kojima bi se mogla uspostaviti pravednija raspodjela resursa, znatno smanjiti pretjerana potrošnja resursa te usporiti rast populacije u svijetu, piše Dnevnik.hr

Zanimljivo je, piše britanski časopis Metro, da su stručnjaci koje je financirala NASA proveli višemjesečno istraživanje i potrošili mnogo novca kako bi zaključili da je teorija koju je u 18. stoljeću izložio engleski demograf i politički ekonomist Thomas Malthus - ispravna. I makar je Malthusova teorija odavno odbačena kao pogrešna, još je i u najrazvijenijim državama svijeta mnogi smatraju ispravnom i ulažu milijarde kako bi usporili rast stanovništva Afrike, Azije i Južne Amerike.