Svi bi bili prijestolnica kulture

Priča koju grad donosi, izrada kulturne strategije grada i formiranje tima za pripremu kandidature za evropsku prijestolnicu kulture prvi su koraci za podnošenje aplikacije na najznačajniji program Europske unije u oblasti kulture, a za sada je interes za kandidaturu za 2024. godinu pokazalo nekoliko bosanskohercegovačkih gradova.

Seminar o ovom europskom kulturnom programu nazvan "EPK 2024: Koraci do kandidature za gradove iz BiH", koji je okupio sudionike u ovom procesu iz BiH, ali i gradova iz drugih zemalja koji su već dobili kandidaturu, organiziralo je danas Udruženje građana "Akcija".

Natječaj za kandidaturu 2024. godine trebao bi biti objavljen najesen, zbog čega je važno već početi raditi na aplikaciji, a u ovom procesu najdalje je otišao Grad Banja Luka koji je izradio strategiju i oformio tim, iako je prvi grad koji je izrazio interes za apliciranje i čiji su predstavnici u vlasti usvojili odluke o tome bio Grad Zenica.

Zainteresiranost za ovo iskazali su još i Grad Mostar te Srebrenica, čiji kulturni djelatnici žele Srebrenicu prikazati u drugačijem svjetlu nego se inače spominje, a ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić kazao je Feni da i Grad Sarajevo radi na formiranju timova da bi se aplikacija uspješno izradila.

''Kao Kanton ne možemo administrativno sudjelovati u aplikaciji, ali namjeravamo svaku odluku Grada financijski podržati jer je od izuzetne važnosti da se uspješno aplicira na ovaj program'', dodao je Kurić.

Na natječaj se prijavljuju gradske administracije zbog čega je danas i istaknuto da je za kandidaturu važna i politička opredijeljenost, a kako je rečeno brojne su prednosti ovog projekta i u samoj fazi apliciranja, ali i ukoliko grad postane kulturna prijestolnica.

Projekt-koordinator u Udruženju "Akcija" Nebojša Jovanović pojasnio je da će se u procesu apliciranja vidjeti koji od gradova će uspjeti završiti posao do tada i uspješno aplicirati da bi 2024. godine ponijeli titulu europske prijestolnice kulture 2024. godine.

Šef tima za EPK Banja Luka Marko Bilbija kazao je i da je u tijeku kulturno istraživanje Banja Luke koje je pokazalo da ovaj grad ima veliki potencijal u infrastrukturi i kulturnim djelatnicima, ističući da se radi o razvojnom projektu koji će pomoći da cjelokupan potencijal objedini u jednu priču te doprinese da Banja Luka dobije homogeniju kulturnu scenu.

Predstavnik Grada Zenice iz Službe za društvene djelatnosti Zijad Softić podsjetio je da je Zeničko-dobojska županija jedina županija koja ima Strategiju u oblasti kulture te se gradska strategija oslanja upravo na nju uz nove projekte koji će biti prilagođeni upravo ovoj kandidaturi.

''Namjera je predstaviti Zenicu kao prethodno industrijski grad koji ima sve obilježja toga, te smo željeli putem kulture predstaviti transformaciju grada pretvarajući, između ostaloga, stare građevine u moderne'', naglasio je Softić.

O nezavisnoj kulturnoj sceni Novog Sada i kandidaturi ovog grada govorila je programska urednica Centra za nove medije Branka Ćurčić kazavši da je cilj napraviti strateške i institucionalne promjere koje bi osigurale bolje uvjete za razvoj kulture.

Dodala je da je Fondacija "Novi Sad 2021" nositelj izrade programa, ali izgled grada te godine zavisit će od činjenice koliko će gradska uprava preuzeti odgovornost za program koji je osmišljen.

Umjetnički direktor projekta Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture Slaven Tolj podsjetio je da je Rijeka postindustrijski grad te je priča osmišljena tako da se ukaže na probleme grada poput odlaska iz grada koji ima izlaz na more, ali ne može mu pristupiti jer je uz more industrijska zona.

Ovaj događaj bio je jedinstvena prilika za kontakte i savjetovanje sa stručnjacima iz Bruxellesa te s predstavnicima gradova izabranih europskih prijestolnica kulture iz regije nekoliko mjeseci prije raspisivanja službenog natječaja za kandidaturu na koju se mogu prijaviti i gradovi iz BiH.