Svečano obilježena 479. godišnjica Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je naučnim predavanjem i izložbom svečano obilježena 479. godišnjica te najstarije kulturne institucije na ovim prostorima.

O radu te biblioteke govorili su v.d. direktora te ustanove Muhamed Hodžić, akademik Enes Karić i dr. Hamza Lavić.

Hodžić je kazao da i nakon 479 godina postojanja i rada biblioteka i dalje služi svojoj svrsi, koriste se njeni resursi, fondovi, čitaonice i depoi, a "100.000 bibliotečkih jedinica i fondova čvrsto svjedoči našoj o povijesti, kulturi, vjeri, imovini, ratovima i stradanjima“.

U protekle dvije godine, kazao je Hamza Lavić, otkako je sagrađena nova zgrada, biblioteka je svoj rad temeljila na planskim i programskim aktima Islamske zajednice u BiH.

''Slijedeći suvremene standarde i prakse, nastojali smo odgovoriti temeljnoj zadaći biblioteke, koja prikuplja, stručno obrađuje, čuva i daje na korištenje bibliotečke materijale korisnicima, te znanstveno valorizira i provodi istraživačke projekte'' naveo je.

Akademik Enes Karić je istaknuo da je Gazi Husrev-begova biblioteka "institucija i Islamske zajednice, bošnjačkog naroda, ali i institucija Bosne i Hercegovine, svih njenih naroda, Srba, Hrvata, te da nadilazi i granice BiH".

Zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić rekao je da je to najvažnija institucija za muslimane, za BiH i regiju, te je pozvao relevantne institucije u BiH da se "pobrinu više o Gazi Husrev-begovoj biblioteci, jer biblioteku financira samo Islamska zajednica u BiH“.

Izložbu „Bosanske vasijjetname na osmanskom jeziku“, autorice Azre Gadžo Kasumagić, povodom 479. godišnjice Gazi Husrev-begove biblioteke, otvorio je zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić. Predstavljeni su izabrani radovi iz Osmanskog i Austro-ugarskog perioda BiH, dokumenti koji svjedoče o važnom segmentu bošnjačke tradicije i vjerske prakse.

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci nalazi se oko devedeset originala vasijjetnama koje se, uglavnom, odnose na period između 1762. i 1936. godine, a najbrojnije sačuvane vasijjetname nastale su u austrougarskom periodu od 1878. do 1900. godine.

Danas će biti dodijeljena i vakufnama Muniri Smajlović, supruzi rahmetli dr.Ahmeda Smajlovića, koji je iza sebe ostavio izuzetno bogatu biblioteku koju je njegova supruga u cjelosti, oko 6.000 jedinica, poklonila Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Nova zgrada Gazi Husrev-begove biblioteke svečano je otvorena 15. siječnja 2014. godine, a najviše sredstava u izgradnji donirala je Vlada Države Katar.