Strpana u zatvor zbog govora o kontracepciji

Emma Goldman rodila se 1869. u dijelu Ruskog Carstva koji danas pripada današnjoj Litvi. Rođena je u ortodoksnoj židovskoj obitelji u Kaunasu, a njezina majka Taube Bienowitch već je bila udana za muškarca s kojim je imala dvije kćeri.

Kao djevojčica radila je u tvornici korzeta i upoznala se pokretom za radnička prava, revolucionarima i anarhistima. Sa 17 godina emigrirala je sestri u SAD. Udala se i dobila američko državljanstvo.

Nakon smaknuća četvorice anarhista, pristupila je anarhističkom pokretu te ostavila obitelj. Smatrala je da je nasilje prema ciljanim osobama koje ne poštuju radnička prava opravdano sredstvo borbe.

U New Yorku upoznala je Alexandera Berkmana, istaknutu ličnost anarhističnog pokreta u SAD-u. Bili su prijatelji i ljubavni partneri. Berkman je završio u zatvoru zbog pokušaja ubojstva. Emma je osuđena na godinu dana zatvora zbog poticanja na nemire. Poticala je nezaposlene da zahtijevaju radna mjesta. Ako im se to ne omogući, trebali bi zahtijevati hranu, a ako ne dobiju hranu, trebaju je uzeti.

Nakon izlaska iz zatvora Emma i Alexander izdavali su mjesečnik Majka Zemlja u kojem su se bavili dnevnim događajima iz perspektive anarhizma i feminizma. Zatim joj je oduzeto američko državljanstvo.

Kao i mnoge tadašnje feministice, Emma je smatrala da je pobačaj tragična posljedica loših ekonomskih uvjeta te da je kontracepcija mnogo bolja alternativa. Zbog toga je uhićena na današnji dan 1916. tijekom predavanja u New Yorku. Završila je 15 dana u zatvoru.

Treći put završila je u zatvoru 1917. zbog sprečavanja novačenja. Smatrala je da treba pobijediti militarizam kako bi se postigao mir. Protivila se vojnoj obvezi i organizirala je okupljanja protiv rata, zbog čega je deportirana u Rusiju. Proglašena je najopasnijom anarhisticom u SAD-u.

Bila je razočarana rezultatima ruske revolucije te se preselila u Ujedinjenu Kraljevinu i zatim u Francusku. Sudjelovala je u Španjolskom građanskom ratu 1936. protiv frankista, te napisala dirljivi nekrolog španjolskom anarhističkom vođi Buonaventuri Duruttiju.

Umrla je u Torontu 1940. od posljedica moždanog udara. Pokopana je na njemačkom groblju blizu Chicaga. Na grobu stoji citat: Charlesa Caleba Coltona: "Sloboda se neće spustiti na narod; narod se sam mora uzdići do slobode".

Ostala je zapamćena kao anarhistica, mirovna aktivistica, antimilitaristica, ateistica i teoretičarka feminizma.