Stres vam može slomiti srce

U kakvom vremenu živimo, nema načina da se izbjegne stres. Ne možemo ni pobjeći od činjenice da utječe na zdravlje, može izazvati glavobolju, bolove u leđima, želučane tegobe… Može nam uništiti energiju, učiniti nas mrzovoljnima i katkada zaboravnima. Stres ima i mnogostruk utjecaj na srce, piše Livemint.

On opterećuje sustav obrane tijela što dovodi do niza nepovoljnih promjena, kao promjena brzine otkucaja srca (udaranje u prsima), porasta krvnog tlaka, stezanja krvnih žila, čak i agregacije trombocita pa se lako stvaraju ugrušci. A kada se to dogodi u srčanim krvnim žilama, to može dovesti do srčanog udara ili čak iznenadne smrti. Zato je iznimno važno držati stres pod što boljom kontrolom.

Stres uzrokuje rizično ponašanje

Postoji direktna veza između stresa i srčanih bolesti. Pojačana aktivnost u amigdali, dijelu mozga koji sudjeluje u emocionalnom procesiranju, povezana je s većim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara. Kada netko doživi stresnu situaciju, amigdala šalje signal hipotalamusu.
Osim toga, postoji i indirektna veza. Stres utječe na ponašanje koje povećava rizik srčanih bolesti kao pušenje, tjelesna neaktivnost i prejedanje. Često se dešava da ljudi pod stresom piju previše alkohola ili puše, a to isto povisuje tlak i oštećuje stijenke arterija.

Stres izazivaju različite situacije u životu, gubitak posla, neugodan šef, financijske brige, razvod, bolest, smrt bliske osobe. Nije više čudno da netko sa trideset godina dobije infarkt zbog stresa, prenosi Telegram.hr.

Srčani udar nakon partnerove smrti

Jedna vrsta srčanog udara kardiomiopatija, vjeruje se, uzrokovana je iznenadnim emocionalnim stresom i često se naziva sindrom slomljenog srca. Studija iz 2014. utvrdila je da osobe koje izgube partnera puno češće imaju srčani udar u roku 30 dana nakon partnerove smrti. Emocionalni stres šteti simpatetičkom živčanom sustavu odgovornom za borbu tijela protiv stresa.

Često preživjeli partner ili partnerica ne žele više brinuti o svome zdravlju i nastoje umrijeti. Stres može biti povezan s poslom, domom, financijama ili određenim osobnim karakteristikama, neprijateljskim ponašanjem, cinizmom i agresijom, a sve to diže rizik srčanih bolesti.

Neke tehnike su bolje od lijekova

I depresija može biti kriva za koronarnu arterijsku bolest. Ne samo da ona vodi promjenama ritma srca, povišenju tlaka i stvaranju krvnih ugrušaka, ona izaziva i promjene u ponašanju, zbog nje možda pušimo, prejedamo se ili neredovito uzimamo lijekove. A depresiju često izaziva kronični stres.

Stresom je važno znati upravljati i potrebno je naučiti kako se sa njime možemo nositi prije nego nam slomi srce. Vježbajte, nastojte zadržati pozitivan stav, nemojte pušiti ni previše piti. Hranite se zdravo i nastojte biti pozitivni.

Lijekovi pomažu za mnoge stvari ali ne i za stres. Neki ljudi uzimaju sredstva za smirenje za brzi učinak, ali za dugotrajni učinak bolje je naučiti kako upravljati stresom kroz relaksaciju i druge tehnike. Morate identificirati situacije koje vas dovode do stresa i pokušati se s njima nositi na zdrav i pozitivan način. Trebate li, potražite pomoć specijaliste.