Stižu teški dani za knjige; nakladnici nisu optimistični

Sajmovi knjiga prilika su da se sastanu i upoznaju s novim izdanjima ne samo autori, nego i izdavači.

Na zadovoljstvo organizatora i izdavača ovogodišnji Interliber u Zagrebu privukao je podjednak broj posjetitelja kao prošle godine kada ih je bilo gotovo sto tisuća, no nakladnici nisu optimistični jer očekuju da će iduće izdanje tog najvećeg hrvatskog sajma knjiga dočekati s još manje novih naslova, a s još više problema.

Nakladnike se često pita kako to da se iz godine u godinu žale, a nitko još nije bankrotirao, no ono što se na Interliberu ne vidi je broj otpuštenih zaposlenika u izdavaštvu, smanjivanje njihovih plaća i puno manje novoobjavljenih knjiga, rekao je Neven Antičević, direktor "Algoritma" i predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske.

Petpostotni PDV na knjigu koji će se uvesti u novoj godini ne izgleda velik, ali dolazi nakon nekoliko godina krize, pa će izdavači morati podiči cijene knjiga ili ići na vlastite troškove, no to je gotovo nemoguće jer su već iscrpljene sve rezerve, ustvrdio je Antičević.

Možda je dobro naglasiti da je u BiH PDV na knjige najveći u regiji i iznosi visokih 17 posto. Antičević, govoreći o mogućem porezu od 5 posto, kaže da, ako se uvodi porez za koji vlada kaže da ga nije izabrala već naslijedila, taj bi se iznos na neki način trebao vratiti u branšu, primjerice kroz oslobođenje od nekog drugog poreza, dodao je.

Ante Žužul, direktor Školske knjige, kaže kako je ta izdavačka kuća za sajam osigurala popuste na vrijedna izdanja koja su "izvan konkurencije", pa im prodaja ide dobro, a i mnogi dolaze na Interliber kako bi povoljnije nabavili kvalitetnu knjigu. Ocijenivši kako će, kao i svaki napad na knjigu, novi PDV naštetiti izdavaštvu, pohvalio je male nakladnike što su došli na sajam i "uložili posljednje napore da predstave svoj identitet".

Kultura nam je u prošlosti očuvala ime, a posebno sada treba preživjeti kako bi se predstavili u globalnom svijetu i ispunili svoje ciljeve, naglasio je Žužul, koji smatra da bi se dio problema mogao riješiti kada bi gradovi za pedeset posto smanjili najamninu prostora knjižarama, a kako "slastičarnice i ćevabdžinice ne bi potjerale kulturu iz središta grada".

Slično razmišlja i Drago Glamuzina, glavni urednik u V.B.Z.-u, kući koja je ove godine odustala od nagrade za najbolji neobjavljeni roman godine čiji se dobitnik objavljivao na Interliberu.

"Nije problem samo u PDV-u, nego i u visokim najamninama za knjižare, samo njih dvije ili tri posluju profitabilno, a svi ostali voze na rezervi. Ako se nešto ne napravi sljedeća bi godina mogla biti jako teška", ustvrdio je Glamuzina.

Napomenuo je da je ta izdavačka kuća po prodaji ostala na istoj razini kao prošle godine, jer se orijentirala na druge kanale prodaje osim knjižarama, koje su u proteklih nekoliko godina zabilježile pad prodaje od oko četrdeset posto.

Seid Serdarević iz izdavačke kuće Fraktura kaže kako je ta izdavačka kuća zadržala produkciju iz prošlih godina što, s obzirom na to da je u prošloj godini biio oko 500 do 800 manje novih naslova, mnogima nije uspjelo. Za iduću godinu planira isti broj naslova, njih šezdesetak, ali očekuje da će PDV dodatno opteretiti izdavače i kupce knjiga.

Serdarevića zabrinjava i što Interliber ponovno nema ozbiljan program, niti programskog direktora koji bi osmislio koncept kako bi taj sajam trebao ubuduće izgledati, a takve su kritike sve glasnije i među ostalim izdavačima.

Voditelj sajma Zoran Ušurić takve prigovore ne smatra opravdanima i ističe da je sajam upravo "onakav kakav izdavači žele da bude" te od njih, ponajprije od Zajednice nakladnika i knjižara, želi vidjeti "jači angažman".