Stanovništvo treba potaknuti da razmišlja o doniranju organa i prevazilazi predrasude

Predsjednica Donorske mreže Kantona Sarajevo (KS) prof. dr. Halima Resić ponovo je danas istaknula važnost razvijanja svijesti ljudi o značaju doniranja organa nakon smrti da bi se spasio život drugog čovjeka i prevazilaženja predrasuda kad je to u pitanju.

Na press konferenciji u povodu obilježavanja Europskog dana donacija i transplantacija organa izdvojene su predrasude u smislu religije kod stanovništva u vezi s doniranjem organa te navela pozitivne primjere država okruženja koje brzim tempom idu u tom pravcu.

Resić je istaknula da BiH ima stručne timove za transplantaciju bubrega i jetre koje se rade u kliničkim centrima u Sarajevu, Tuzli i Banja Luci, ali da i dalje, kad se kod neke osobe konstatira moždana smrt, obitelji odbijaju donirati organe umrlog.

"Potrebna je bolja centralna koordinacija da bi stanovništvo shvatilo da je to humana i plemenita akcija, da nema religijskih prepreka u tom pravcu. Informirana obitelj će, u pedeset posto dati pristanak za doniranje organa, a neinformirana će u 90 posto to odbiti", kazala je.

Naglasila je značaj informiranja stanovništva i doprinos medija tom procesu. Tako je, po njenim riječima, Hrvatska, koja je po broju kadaveričnih transplantacija donedavno bila na istom nivou kao BiH sada, upravo zahvaljujući dobroj informiranosti stanovništva trenutno jedna od vodećih država u svijetu po broju transplantacija bubrega, a njihove liste pacijenata na dijalizi se smanjuju.

"Istovremeno u BiH je oko 2.900 osoba na dijalizi, od toga je oko 600 kandidata za kadaveričnu transplantaciju jer naši pacijenti nemaju nikog od rodbine koji bi im dao organ. Znači, njihov život zavisi od kadaverične transplantacije i od toga da li će dobiti organ od osobe koja ima moždanu smrt", kazala je.

Kadaverična transplantacija je kirurški zahvat uzimanja organa od moždano umrle osobe i presađivanje u tijelo primatelja čime mu se spašava život.

U susretu s novinarima istaknuto je da u BiH ne postoje zakonske prepreke kad je u pitanju doniranja organa nakon smrti, ali da mora proći vrijeme dok sve to uistinu ne bude i implementirano. Spomenute su i donorske kartice o darivanju organa nakon smrti koje bh. građani mogu potpisati, ali i to da taj dokument ne znači ništa sve dok ne budu srušene predrasude u vezi s tim.

Miralem Bibić već osam godina tri puta tjedno ide na dijalizu, a svojom životnom pričom istaknuo je značaj razvoja svijesti stanovništva za doniranja organa nakon smrti čime se spašava nečiji život.

On kaže da je pacijentima na dijalizi jedini lijek transplantacija sa živog donora ili s kadavera, te naglašava da slična sudbina svakoga može zadesiti.

"To se dogodi iznenada, odjednom saznate da vam je potrebna dijaliza. Bubrezi su jako podmukao organ. Nikad me nisu zaboljeli. Ne bole me ni sad, a otkazali su", kaže Bibić.

Povodom Europskog dana donacije i transplantacije organa Donorska mreža KS-a i kantonalno Udruženje kroničnih bubrežnih bolesnika organizirat će večeras tribinu pod nazivom "Etički i religijski aspekti doniranja organa", a za nedjelju je planirano potpisivanje donorskih kartica.