Stalno tražite ključeve? Stručnjaci otkrivaju kako prestati gubiti stvari

Šal koji visi iz džepa kaputa i rukavice zaboravljene u kafiću samo su neki od primjera kako zimi imamo više prilika izgubiti stvari.

To uključuje i trenutke kada kod kuće ne možete pronaći ključeve ili one frustrirajuće situacije u kojima tražite mobitel govoreći: "Pa sad mi je bio u ruci!".

Nemojte biti prestrogi prema sebi. Čak je i Mark McDaniel, koji se bavi proučavanjem ljudskog pamćenja i učenja gotovo pedeset godina, nedavno zaboravio šešir ispod stolice u restoranu. Ne nosi ga često, pa je jednostavno zaboravio na njega.

"Trebao bih znati kako se sjetiti da se sjetim, ali u trenutku jednostavno ne mislite da ćete nešto zaboraviti", rekao je McDaniel, profesor emeritus psiholoških i moždanih znanosti na Sveučilištu Washington u St. Louisu.

Srećom, postoje strategije. Ako se sjetite primijeniti ih, evo kako možete prestati gubiti stvari.

Problem je u nedostatku pažnje, a ne u lošem pamćenju

Daniel L. Schacter, profesor psihologije na Sveučilištu Harvard i autor knjige "Sedam grijeha pamćenja", kaže da je gubljenje stvari nešto čemu smo svi skloni u različitim mjerama. To ovisi o životnim okolnostima koje nam odvlače um od sadašnjeg trenutka.

Umjesto da se radi o lošem pamćenju, problem bi mogao biti "slom na sučelju između pamćenja i pažnje", rekao je Schacter.

"To je odgovorno, prema istraživanju i osobnom iskustvu, za mnoge propuste u pamćenju koji rezultiraju gubljenjem stvari."

Pamćenje se u mozgu odvija u tri faze: kodiranje, pohrana i dohvaćanje. Schacter je usporedio gubljenje ključeva s vozačima koji sigurno stignu na odredište, ali se ne sjećaju kako su tamo došli.

U oba slučaja, sjećanje na radnju nije kodirano jer su ljudi razmišljali o nečem drugom, što kasnije otežava dohvaćanje tog sjećanja.

"Potrebno je uložiti malo kognitivnog truda", rekao je Schacter. "U trenutku kodiranja, morate usmjeriti svoju pažnju."

Praktične strategije koje zaista pomažu

Pomaže ako uopće ne morate pamtiti gdje se neke stvari nalaze. Ključ je u stvaranju navika i korištenju mentalnih tehnika koje jačaju proces stvaranja sjećanja.

Stvorite rutinu i odredite mjesta za ključne predmete

Schacter predlaže da identificirate problematične predmete poput telefona, novčanika ili ključeva i stvorite strukturu koja s vježbom postaje automatska.

On svoje naočale za čitanje uvijek ostavlja na točno određenom mjestu u kuhinji. Kada ide na golf, njegov telefon uvijek ide u isti džep torbe za golf, piše Daily Mail.

"Možda ne baš uvijek, ali, znate, u vrlo visokom postotku slučajeva", rekao je.

Koristite tehniku "elaboracije"

McDaniel je objasnio da mozak bolje pamti stvari kada primi nekoliko dijelova informacija koje se kasnije mogu povezati. Među istraživačima pamćenja, to je poznato kao elaboracija.

Jedan od načina da prestanete gubiti predmete koje ne koristite redovito, ali često gubite, poput šešira, jest da naglas kažete gdje ste ih odložili. Verbalizacija čini dvije stvari koje pomažu pri kasnijem prisjećanju.

"Izgovaranje naglas stvara bolje kodiranje jer vas tjera da obratite pažnju, a sama verbalizacija stvara bogatije sjećanje", rekao je McDaniel. Što je elaboracija detaljnija, to će se u mozgu stvoriti više veza koje će vam pomoći da se prisjetite.

Stvorite svoju "palaču sjećanja"

Ekstremna verzija elaboracije je "palača sjećanja" koju koriste natjecatelji na prvenstvima u pamćenju. Kako bi zapamtili niz brojeva i druge izazove, vizualiziraju poznato, strukturirano okruženje poput kuće ili puta, zamišljajući brojeve na određenim mjestima, piše Daily Mail. 

Za nešto poput šešira, zamislite ga na lokaciji i povežite s razlogom i posljedicom: "Stavio sam šešir ispod stolice jer nisam htio da se zaprlja na stolu, ali prošli put sam ga tako zaboravio." Možda se nećete sjetiti uzeti ga pri odlasku, ali vjerojatno ćete se sjetiti gdje ste ga ostavili.

Ako primijetite značajno povećanje u gubljenju stvari u usporedbi s nedavnom prošlošću, popraćeno drugim problemima s pamćenjem koji ometaju vaše normalno funkcioniranje, možda je vrijeme da posjetite liječnika, savjetuje Schacter.