Slavna cesta koja je povezala hrvatsku obalu prozvana je jednom od najljepših na svijetu

Naime, ona je praktički bila (ili još jest) sastavni dio odlaska na more, ponekad zbog gužvi i zastoja na njoj "nužno zlo", no vrlo često i cesta koja, zahvaljujući predivnim krajolicima kroz koje prolazi, mami uzdahe… U današnje vrijeme, kad je autocesta preuzela primat, dobila je epitet "turistička". Nerijetko je na listi želja ljubitelja dobrog roadtripa. Naime, Jadranska magistrala poznat je pojam, a bila je nazivana i jednom od najljepših prometnica na svijetu.

Suhoparna definicija mnogo je manje romantična. Jadranska magistrala dugačka je ukupno 1006 kilometara. Vodi duž istočne jadranske obale, od Trsta preko Pule, Rijeke, Zadra, Splita, Ploča i Dubrovnika do Ulcinja, nabraja Enciklopedija. Njezin najveći dio – 818 kilometara – prolazi kroz Hrvatsku i ona tu ima još suhoparnije službeno ime – D8 (u biti, u Istri je riječ o cestama D66 i D75).

Ukratko, ona je jedna od najvažnijih hrvatskih državnih cesti, a neke njezine dionice i danas, unatoč izgradnji autoceste, predstavjaju svojevrsne "žile kucavice" područja kroz koja prolaze.

Izgradnja magistrale zauvijek promijenila obalu Hrvatske

Sve do njezina svečanog otvorenja 30. svibnja 1965. godine, hrvatskom se obalom nije protezala jedinstvena cesta. Ponegdje su bila povezana veća naselja. Njezina se gradnja naposljetku mjestimično nastavljala ili pak vodila i trasama starih rimskih i srednjovjekovnih cesta, kao i prometnica koje su građene u 18. i 19. stoljeću te početkom 20. stoljeća. Primjeri toga su trasa od Metkovića do Dubrovnika. Ili pak ona od Senja do Karlobaga.

U svakom slučaju, njezina je izgradnja zauvijek promijenila sudbinu hrvatske obale. Ona se krenula razvijati, uz nju se grade kuće i odmorišta, pa čak i cijela naselja. Neki navode kako je upravo ona omogućila razvoj masovnog turizma u Hrvatskoj, a iznimno važnu je ulogu imala i za vrijeme rata.

Sudjelovalo 10 tisuća radnika 

Izgradnja Jadranske magistrale nije bio jednostavan pothvat. Prema pisanju na blogu tvrtke Geotech, na njezinoj je izgradnji sudjelovalo više od 10 tisuća radnika te oko 300 inženjera i tehničara. Iskopano je najmanje šest milijuna metara kubičnih materijala. Miniralo se i za to je potrošeno oko dvije tisuće tona eksploziva.

U izgradnji Jadranske magistrale, navodi isti izvor, sudjelovala je i sama vojska, a rušeni su i rekordi, primjerice u slučaju mosta Bistrine kod Stona dugačkog 482 metra koji je bio izgrađen u roku od samo 10 mjeseci.

Općenito gledano, Jadranska magistrala broji 26 mostova duljine do 20 metara te 13 mostova duljih od 50 metara, odnosno ukupna metraža mostova duljih od 30 metara iznosi 3734 metra, navodi se dalje u istom tekstu, prenosi Putni kofer.

Poznata po ljepoti, ali i opasnosti

Iako predivna – zbog njezine panoramske vrijednosti svojedobno je uvrštena među 10 najljepših cesta na svijetu – te danas predstavlja svojevrsnu atrakciju za one koji vole vožnju, Jadranska magistrala ima i mana, a poznata je i po svojoj opasnosti. Naime, široka je od šest do sedam metara (ponegdje pet do šest metara), prepuna je oštrih zavoja i nagiba većih od šest posto i teško trpi intenzivan promet. Naime, nerijetko prolazi kroz naselja, a ponegdje na njoj su vozila jako izložena vjetru. U "jednadžbu opasnosti" treba dodati i visoke litice.

No, njezina ljepota nadjačava sve te izazove. Prema pisanju Tportala motociklisti su, prema izboru iz 2014. godine, bili najviše opčinjeni njezinom dionicom od Senja do Starigrada, a primjerke svojih automobila na njoj su, u reklamne svrhe, predstavljali i brojni proizvođači automobila.