Skačući žohari, fluorescentne gljive, pijavica sa ogromnim zubima...

Od početka 18. stoljeća, kada je stvoren sustav kategoriziranja svih poznatih vrsta životinja i biljaka, oko dva milijuna vrsta je imenovano, opisano i klasificirano, dok možda i do 100 milijuna vrsta još čeka otkrivanje.

Što je zajedničko skačućim žoharima, pijavici ogromnih zubiju i gljivama koje svijetle žutozelenom bojom?

-Uglavnom samo to da su to neke od novih živih vrsta, opisanih tijekom 2010., i posebno izdvojenih na popis Top-10 novih vrsta, izvještava VoA.

Entomolog Quentin Wheeler na čelu je Međunarodnog instituta za istraživanje vrsta pri Državnom sveučilištu Arizone, koje svake godine objavi popis deset "naj" novih vrsta. On kaže da se ono što tih deset vrsta predstavlja može sažeti u jednu riječ: "Neznanje! Mislim da svake godine taj popis samo naglasi koliko malo znamo o životu na Zemlji."

Među novim vrstama, otkrivenim diljem svijeta, nalazi se i mikrob koji "jede" hrđu - odnosno željezni oksid - a koji je bio otkriven na legendarnoj olupini potonulog broda Titanic, gdje je formirao visuljke nalik stalaktitima.

Tu je i dvometarski gušter s Filipina, koji se hrani voćem, zatim cvrčak koji oprašuje jednu vrlo rijetku orhideju na arhipelagu Mascarene, u Indijskom oceanu, pa skačući žohar iz Južne Afrike, kao i dvije vrlo upadljive gljive, kaže Wheeler.

"Gljiva koja je non-stop bioluminiscentna, a pojavila se u šumama uz atlantsku obalu Brazila, vjerujem da se učinila vrlo neobičnom kad je prvi put viđena. A druga vrsta gljiva koja stvara plod pod vodom predstavlja zaprepašćujuće novo biološko otkriće", dodaje Wheeler.

Evo još nekih novootkrivenih vrsta na Top-10 listi: pauk s Madagaskara čije vrlo čvrste mreže mogu premostiti ne samo potoke i rijeke nego i čitava jezera; zatim, pijavica iz Perua koja ima divovske zube.

Wheeler kaže da je najveća vrsta na popisu jedna antilopa čije je postojanje otkriveno tek kad se na jednoj zapadnoafričkoj tržnici počelo prodavati njezino meso.

"... to je, na neki način, zastrašujuće, jer po svim pokazateljima radi se o vrlo rijetkoj vrsti. Prilično je zabrinjavajuće ; a to vidimo svake godine! - Mnoge vrste koje su novootkrivene, istodobno su i ugrožene, ili obitavaju određena staništa koja su pod jakim ekološkim pritiskom", kaže Wheeler.

Od početka 18. stoljeća, kada je stvoren sustav kategoriziranja svih poznatih vrsta životinja i biljaka, oko dva milijuna vrsta je imenovano, opisano i klasificirano. No, Wheeler ističe da možda i do 100 milijuna vrsta još čeka da bude otkriveno.

On vjeruje da je poznavanje svih elemenata Zemljinih ekosustava od kritične važnosti za naše vlastito preživljavanje: "Ako ne znamo koje vrste uopće postoje, praktički smo nesposobni uočiti i pratiti promjene u biološkoj raznolikosti, bez obzira radi li se o povećanju ili smanjenju te raznolikosti. Jednostavno ne znamo od čega da počinjemo kako bismo uočili razliku."

Wheeler kaže da svaka vrsta predstavlja dio povijesti Zemlje, a tu povijest treba dokumentirati:

"Evolucija izvodi eksperimente pokušaja i pogreški već tri milijarde i 800 milijuna godina i suočila se s mnogim istim problemima kakvi se danas postavljaju pred čovječanstvo. Dakle, ako saznamo koje vrste postoje i kako su se one razvile u odgovor na specifične izazove, onda i samo možemo doći do nevjerojatnih ideja za dizajn i inženjering, te do inspiracije za rješavanje čitavog niza problema."

Wheeler kaže da u prosjeku znanstvenici otkriju i opišu između 15 i 20 tisuća novih vrsta godišnje. On želi taj proces ubrzati pomoću novih pomagala, temeljenih na internetu. Što se tiče liste Top-10 novih vrsta, nada se da će ona povećati svijest javnosti o bogatstvu i raznolikosti planeta koji nastanjujemo.