Sjećanje na 66 ubijenih franjevaca: Kako je UDBA spriječavala istrage o ovom zločinu

Ovog mjeseca navršilo se se punih 72 godine od ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca.

U srijedu, 14. veljače 1945. godine, partizani su ušli u Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Mostaru. Tog dana u poslijepodnevnim satima odveli su fratre do Neretve, tamo ih svezali žicom, ubili i njihova tijela bacili u rijeku, prenosi Faktor.

Fratri koji su ubijeni tog 14. veljače su fra Leon Petrović, fra Jozo Bencun, fra Rafo Prusina, fra Bernardin Smoljan, fra Grgo Vasilj, fra Kažimir Bebek i fra Nenad Pehar.

"Dr. fra Leon Petrović bio je prvi hercegovačkih franjevac koji je obranio doktorat iz znanosti. Fra Grgo Vasilj bijaše veliki “samaritanac”. Fra Jozo Bencun bio je potpuno odan Bogu svojim pozivom. Fra Rafo bijaše posebno uzor vojnicima obavljajući službu vojnog kapelana. Fra Bernardin je podigao, sa župljanima župe Međugorje, visoki betonski križ na brdu Križevac 1933. godine. Fra Kažimir bijaše borac za Božju istinu i ljudska prava. Najmlađi smrtno stradali fratar te kobne srijede bio je pjesnik fra Nenad Pehar koji se odlikovao iznimnom dobrotom. Tijela im nikada nisu pronađena", pisao je fra Iko Skoko za Večernji list prošle godine, u povodu obljetnice ubojstva franjevaca.

Nekoliko dana prije pokolja nad mostarskim fratrima, 7. veljače 1945. u Širokom Brijegu, partizani su ubili 30 franjevaca. Natjerali su ih da siđu u podrum samostana, nakon čega su samostan zapalili.

Tijekom Drugog svjetskog rata partizani i njihovi pomagači ubili su ukupno 66 hercegovačkih franjevaca, što je samo dio ratnog stradanja katoličkog klera, redovnika i redovnica u Bosni i Hercegovini.

Franjevci su godinama pokušavali razjasniti okolnosti ubojstava svoje subraće, a tijela većina žrtava nikada nisu pronađena. Prva svjedočanstva koja su očevici dali pod zakletvom potiču s kraja 1945. godine. Međutim, nakon završetka rata, UDBA je zaustavila sve pokušaje istrage i od tadašnjeg tajnika Provincije fra Bonifacija Rupčića oduzela prikupljenu građu.

Za ubojstva hercegovačkih fratara do danas nitko nije odgovarao. Do 2010. godine je za pokolj hercegovačkih fratara završen provincijski postupak za mučeništvo. Međutim, biskupijski postupak za beatifikaciju nije još ni započet.

"Što je bio cilj mučenja i ubijanja franjevaca u Širokom Brijegu, Mostaru, Ljubuškom, Kočerinu i drugim mjestima u Hercegovini i šire? Veliki ruski književnik Aleksandar Solženjicin kaže kako čistka u njegovoj domovini nije bila nasumična, nego je bila usmjerena na ljude s istaknutim moralnim i duhovnim karakteristikama. Komunistička čistka ni u Hercegovini nije bila nasumična, nego usmjerena na fratre, svećenike i druge hrvatske velikane duha jer se tako htjelo ubiti duh jednoga naroda, vjeru i Crkvu", piše fra Iko Skoko.