Sirotinjska riba kraljevskog okusa

U predbožićnom smo tjednu kada građani jedu više ribe nego inače. Najtraženiji je bakalar, ali i sve vrste morskih plodova, pa i jeftine plave ribe.

"Zbog svoga kemijskog sastava plava je riba odličan izvor proteina, nezasićenih masnih kiselina poznatih u narodu kao omega 3 masne kiseline. Odličan je izvor vitamina i minerala", kaže za HRT voditeljica Službe kontrole kvalitete Mirna u Rovinju Jadranka Šatorović.

Ako ne možete do svježe plave ribe, zamijenite je onom konzerviranom jer stručnjaci kažu da je konzervirana riba odličan nadomjestak. Ničim ne zaostaje za svježom ribom zato što je plava termostatski konzervirana i ne gubi u svojim prehrambenim svojstvima.

No za Badnjak će na stolovima ipak prevladavati bakalar. Bakalar je vrsta ribe koja dolazi iz sjevernih, hladnih mora. Hrvatska je peta zemlja u svijetu po uvozu bakalara iz Norveške. Nekada je to bilo jelo uglavnom siromaha, a danas se ne može zamisliti Badnjak bez bakalara.

Osim kod kuće, bakalar se ovih dana priprema i u mnogim restoranima. Nije ga jednostavno pripremiti - najprije se treba dobro istući drvenim batom, a zatim umočiti u vodu 24 sata, koju treba povremeno mijenjati. Prije kuhanja skida mu se koža i odvajaju kosti.

Dok se u Dalmaciji bakalar uglavnom priprema na brudet, u Istri je to najčešće namaz tzv. in bianco ili jelo uz razne priloge. Možemo ga servirati na različite načine - uz broskvu ili kelj, uz pasutice koje su prethodno umočene ili prepržene na slanim srdelama i kruhu, zatim uz razne pašte, uz fuže, a možemo napraviti i rižoto.

I tako je bakalar postao sirotinjska riba kraljevskog okusa, jelo koje više ne dijeli bogate i siromašne.