Singapur najskuplja metropola na svijetu, slijede Pariz i Oslo

Grad-država Singapur je najskuplja svjetska metropola, koja se za 10 godina popela s desetog na prvo mjesto liste "najpaprenijih" gradova na planeti, prema anketi britanskog nedjeljnika The Economist.

Economist je sastavio listu na osnovu prosječnih cijena 160 životnih namirnica u 140 svjetskih prijestolnica, a cijene životnih namirnica u Singapuru su neprestano rasle pod utjecajem inflacije i rasta vrijednosti nacionalne valute, koja je "skočila" za 40 posto.

U tom gradu su posebno skupe neke naknade i usluge, kao što je taksa za izdavanje vozačke dozvole ili cijena karata u javnom prometu.

Francuska prijestolnica, Pariz, našla se na drugom mjestu najskupljih gradova, napredujući ka vrhu za šest pozicija u posljednjih deset godina. Pariz je titulu vicešampiona po skupoći "zaradio" zbog visokih cijena životnih namirnica, budući da kilogram kruha u tom gradu košta 8,44 eura u prosjeku, što je rekordan iznos u odnosu na sve ostale gradove.

Norveška prijestolnica Oslo, poznata po izuzetno visokom životnom standrdu, nalazi se na trećem mjestu najskupljih svjetskih gradova. Stanovnici Osla kilogram kruha u prosjeku plaćaju 5,91 euro.

Švicarski Zurich je četvrti najskuplji grad u svijetu, prije svega zbog precijenjene vrijednosti nacionalne valute u proteklom razdoblju, do kojeg je dovelo izbijanje ekonomske i financijske kriza u zemljama EU 2008. godine. Švicarska nacionalna banka je 2011. promijenila monetarnu politiku i fiksirala kurs franka u odnosu na euro u odnosu 1,2:1.

Australijski grad Sidney, koji je prije 10 godina bio 28. najskuplja metropola svijeta, danas je na petom mjestu ove liste. Cijene su u Australiji rasle od 2000. usljed potrošačkog buma koji je tada zahvatio zemlju. Kilogram kruha u prosjeku košta 4,65 australijskih dolara.

Caracas, glavni grad Venecuele, nalazi se na šestom mjestu po skupoći i pored toga što vlada ove južnoameričke zemlje ima strogu kontrolu cijena. Venecuela se još suočava s galopirajućom inflacijom, posebno na "crnom tržištu". Kilogram kruha u ovom gradu košta u prosjeku 11 eura.

Na ovoj listi našao se još jedan švicarski grad Ženeva, zauzevši sedmu poziciju i to iz istih razloga kao i Zurich.

U grupi najskupljih gradova je, također, još jedan australijski grad, Melbourne, koji je zauzeo osmo mjesto, i to iz istih razloga kao i Sidney - usljed potrošačkog buma koji je zahvatio zemlju od 2000. godine.

Tokio je sa čelne pozicije pao na deveto mjesto, jer je nacionalna valuta, jen, u posljednjih 12 mjeseci izgubila 20 posto vrijednosti zbog politike monetarne devalvacije koju provodi centralna banka.

Danska prijestolnica Kopenhagen našla se u društvu najbrojnijih europskih gradova na ovoj listi, zauzevši deseto mjesto.

Primat europskih gradova na ovoj listi tumači se povratkom optimizma u pogledu europske budućnosti i devalvacijom japanske nacionalne valute, prenosi Blic.