Sijarić: Bez svakodnevne brige radnika, 50 posto zbirki Muzeja do sada bi propalo

Usprkos konstantnom i maksimalnom trudu uposlenika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine uloženom u održavanje zadovoljavajućeg nivoa rada te institucije, u muzeološkom i znanstvenom smislu, ona i dalje djeluje u izuzetno teškim uvjetima u odnosu na europske standarde, koji se prvenstveno odnose na infrastrukturne i financijske.

Ta najstarija muzeološka institucija u BiH baštini bogatu i neprocjenjivu građu kulturno-povijesnog naslijeđa cijele države, a svakodnevno se bori za uvjete koji se u europskim zemljama i ne dovode u pitanje. Njegovi depoi broje nevjerojatnih tri milijuna eksponata, što je zadivljujuće u usporedbi s francuskim Louvreom koji se može podičiti s nešto više od pola milijuna eksponata. Oni zahtijevaju svakodnevnu i permanentnu pažnju u održavanju, pored obimne naučne djelatnosti kojom se Zemaljski muzej također bavi.

Velike površine za skladištenje

Direktor Muzeja Mirsad Sijarić u razgovoru za Fenu govori o mnogim segmentima rada te institucije i problema s kojima se suočavaju, ali i pomacima koje ipak uspijevaju napraviti. Problem infrastrukture koja je u iznimno lošem stanju navodi kao primarni problem i urgentan za riješiti. On direktno utječe na stanje depoa.

U njima se čuva čak 99 posto ukupnog muzejskog fundusa, dok je samo nešto manje od jedan posto vidljivo posjetiteljima i izloženo u muzejskim zgradama.

Velike su površine za skladištenje, navodi Sijarić, manji broj depoa je u perfektnom stanju, neki od njih su solidni, a znatan broj u katastrofalnom stanju. Procjena je da su potrebni milijunski iznosi kako bi se oni doveli u idealno stanje. Stoga, pokušavaju srediti jedan po jedan, u skladu s novcem koji dobiju od partnera. Muzej ima veliki problem s vlagom, blizu je Miljacke i okolnog potoka, a kako se depoi najvećim dijelom nalaze u podrumskim prostorijama izloženi su djelovanju atmosferilija i vlage, što zahtijeva ozbiljne zahvate.

Studija Federalnog zavoda za zaštitu spomenika koji je nadležan za nacionalne spomenike procjenjuje da je za završetak osnovnih infrastrukturnih projekata u Muzeju potrebno deset milijuna KM. To ne uključuje modernizaciju.

Muzejski kompleks preživio ratove

Sijarić podvlači da muzejski kompleks čine stari objekti koji su preživjeli više ratova, a u posljednjem je bio direktna meta i oštećenja su ogromna.

''Da nema svakodnevne brige radnika, 50 posto zbirki bi do sada propalo. Tu nema nikakve dileme. Posebno su ugroženi predmeti organskog porijekla - koža, drvo, tekstil, životinje (prirodnjačke zbirke). Borimo se da održimo minimalne uvjete, ali zaista to ne možemo da radimo sami. Usporedbe radi, Louvre kao nacionalni muzej Francuske ima godišnji proračun sto milijuna eura i barem pola proračuna ulažu u restauraciju i konzervaciju. Naš godišnji proračun je 400.000 eura, a za 2018. godinu još nismo dobili pola tog iznosa '', ističe on.

Podvlači da posjetitelji u izloženom prostoru vide manje od jedan posto artefakata, koji su "izbor izbora" najvažnijih stvari.

''Imamo stotine tisuća predmeta koji imaju inventarni broj na sebi, neki su stari dvjesta milijuna godina, a neki sto godina. Svake godine se pripremaju nove izložbe i radi se s tim depoima, ali naše zbirke služe za naučna istraživanja. Bilo bi nam potrebno 25 ovakvih muzeja da izložimo sve što imamo'',naglasio je.

Muzej je uspio dobiti određena sredstva kako bi sanirao prioritetne probleme. U ovoj godini bi trebali biti završeni osnovni infrastrukturni radovi na zgradi Odjela za arheologiju, istočni paviljon, prostor gdje će biti stalna izložbena postavka "BiH u prahistorijsko doba". Radovi na krovu te zgrade već traju, a financiraju se iz Fonda američkih veleposlanika. Planirano je da budu završeni do kraja studenog, nakon čega će početi obnova unutarnjih zidnih površina i slikarstva u istom objektu. Uslijedit će prilagodba prostora za tu izložbu, najveću koju Muzej ima. U poslijeratnom periodu Muzej nikada nije imao sredstva da se taj prostor obnovi jer je riječ o milijunskim iznosima.

Lista prioriteta

''Potom je tu cijela lista prioriteta, uglavnom se odnose na infrastrukturu. Najurgentnija stvar je izmjena elektroinstalacija u cijelom Muzeju. U okviru ovog američkog projekta zamijenili smo manji dio njih, ali one su u katastrofalnom stanju i to je direktna opasnost za požare. Pokušavamo da osiguramo sredstva za to, a riječ je također o iznimno velikim iznosima'', ističe Sijarić.

Sredstva koja je Muzej dobio od klirinškog duga u iznosu od 500.000 KM usmjerit će za zamjenu dijela stolarije, jer je za cjelokupnu potrebno oko milijun KM. Kao nacionalni spomenik Muzej ništa ne može raditi bez dozvole, a svaki prozor mora biti identičan postojećem, iz vremena prije 1912. godine.

Dio tih sredstava bit će namijenjen i zamjeni dijela elektroinstalacija, te izmještanju čamca iz Donje doline, najvećeg muzejskog eksponata, dugog 13 metara i starog oko 3.000 godina.

''To je ogroman pothvat u koji se nitko nije usudio da uđe više od stotinu godina. Sada smo prisiljeni da to uradimo jer je stanje broda vrlo loše, a ujedno pripremamo novi postav izložbe te bi pozicija čamca trebala da se promijeni. Konzervacija i restauracija u tijeku je već više od godinu dana, a rade ga isključivo stručnjaci Zemaljskog muzeja, uz savjetodavnu pomoć restauratora iz Italije'', ustvrdio je on.

Izmjena stalnih postavki u muzejima se radi svakih 25, 30 ili 50 godina, ovisno od oblasti, a tu su i privremene izložbe u okviru određene teme, koje traju mjesec ili dva. Zadnje tri godine Muzej prosječno priredi oko 20 privremenih izložbi, domaćih i gostujućih, a ujedno i sam gostuje u drugim zemljama - ove godine u Sloveniji, Hrvatskoj i Makedoniji.

Suradnja s Louvreom

Također, pokrenuta je i suradnja s francuskim Louvreom, kroz radionice s njihovim stručnjacima o temi inventara i depoa. Riječ je o dugoročnim projektima, a Sijarić će uskoro posjetiti Pariz gdje će se osim posjete Louvreu uvezati i s Prirodoslovnim muzejom, jednim od najvećih te vrste u svijetu.

Zemaljski muzej BiH i dalje djeluje u neriješenom pravnom statusu, a Sijarić podvlači da u tom pravcu nisu napravljeni nikakvi ozbiljniji pomaci. Tvrdi da je riječ samo o nedostatku dobre volje, a jedina promjena na bolje je da su u odnosu na zadnjih četiri-pet godina dobili značajnije "financijske injekcije" koje su Muzeju omogućile da nastavi s radom nakon otvaranja 2015. godine.

Na hipotetički upit bi li prihvatili opciju da muzej bude pozicioniran na nižem nivou, a ne državnom, on je stava da to ne treba uraditi, jer je riječ o vodećem muzeju u BiH, a da se pitanje njegovog financiranja može promatrati nevezano za to pravno pitanje.

''U krajnjoj liniji, ako bi birali između toga da muzej nema nikakvo financiranje ili da bude na bilo kojem drugom nivou, naravno da bi izabrali da spasimo suštinu muzeja. Međutim, osobno mislim da bi to bila katastrofa, jer bi time otvorili put za njegovo dalje urušavanje i to ne bismo trebali dozvoliti'', mišljenja je Sijarić.

Neriješen pravni status

On naglašava da se neriješen pravni status direktno odražava i na mogućnost Muzeja da aplicira na europske fondove za kulturu, što su u početku intenzivnije radili, a sada sve manje. Razlog za to je da svi takvi fondovi zahtijevaju, osim dosta kompliciranih procedura koje nisu nesavladive, dokaz da institucija ne duguje nikome ništa. Zemaljski muzej je dužan Poreznoj upravi, jer se taj dug izmiruje kroz isplaćivanje plata uposlenicima, a narednu će dobiti za kolovoz 2015. godine.

Također, potrebno je dostaviti i dokument o točnoj definiciji ustanove, što Muzej nije u mogućnosti uraditi zbog neriješenog statusa.

Kada je riječ o posjetama, u ovoj godini će one biti na nivou prošlogodišnjih - 90-100 tisuća posjetitelja. Smanjuje se broj organiziranih posjeta škola, a raste broj turista. Sijarić smatra da je tragično što škole više nisu obavezne na posjetu Muzeju, ocjenjujući da država treba imati određeni vid prisile u obrazovanju društva. Navodi da je pokušao s ministrom obrazovanja KS tu obavezu vratiti u nastavni plan i program, ali on nije pokazao interesiranje da na tom planu intervenira.

Zemaljski muzej BiH pored muzeološke, obavlja i obujnu znanstvenu i izdavačku djelatnost te projekt digitalizacije.