Zemaljski muzej dvije godine od otvaranja i dalje bez pravnog statusa

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine obilježava drugu godišnjicu od ponovnog otvaranja za posjetitelje 15. rujna 2015. godine, nakon što su prethodno njegova vrata bila zatvorena od listopada 2012. zbog iznimno teške financijske situacije i neriješenog pravnog statusa.

Obilježavajući tu godišnjicu na prigodnoj press-konferenciji vršitelj dužnosti direktora Muzeja Mirsad Sijarić istaknuo je da je taj datum značajan za povijest ove institucije.

U periodu od otvaranja 2015., Muzej je realizirao 11 izložbi, 26 različitih aktivnosti, poput radionica, projekata te objave dviju publikacija.

Kad je riječ o financiranju Zemaljskog muzeja, Sijarić je ocijenio primjetnim da ova institucija više nije u žiži te da se smatra da Muzej radi.

Navodi da s nivoa Federacije BiH i Bosne i Hercegovine još nisu doznačena sredstava za ovu godinu, ali očekuje da će to vjerojatno biti urađeno do kraja godine.

Kanton Sarajevo u redovnoj tranši dao je 149.994 KM, a kada je riječ o sredstvima iz Memoranduma o razumijevanju ove godine uplaćeno je 56.500 KM.

Memorandum je potpisalo 35 predstavnika svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, od općinskog nivoa, preko kantonalnog i federalnog, do državnog - Vijeća ministara Bosne i Hercegovine radi zajedničkog pomaganja ovoj muzejskoj instituciji.

Sijarić je istaknuo da Grad Sarajevo na osnovu Memoranduma nije izdvojio sredstva, pa se pita kako očekivati da novac izdvoje ostali gradovi. Naglasio je da se sredstva po ovom osnovu uplaćuju iz manjih općina.

Također je naglasio da Zemaljski muzej radi s jednom trećinom od potrebnih zaposlenih, te da je usprkos tome uspio da smanji dugove. Međutim, smatra da nedostatak sredstava dovodi do toga da se u Muzeju više bave preživljavanjem nego osnovnom djelatnošću.

Podsjetio je na neriješen pravni status što je osnovni problem ove institucije.

Veleposlanik Francuske u BiH Guillaume Rousson istaknuo je zadovoljstvo što njegova država može da pomogne aktivnosti Muzeja, ali da pomoć stranih veleposlanstava ni angažiranost zaposlenih nisu dovoljni.

Istaknuo je da bi se u probleme Zemaljskog muzeja više trebale uključiti vlasti u BiH.

Za veleposlanika Austrije u BiH Martina Pammera Zemaljski muzej je državna institucija koja radi na jačanju svijesti o BiH kao državi, što je cilj i veleposlanstva Austrije. On je ujedno uručio Sijariću portret prvog direktora Zemaljskog muzeja Koste Hermana.

U ime Ambasade Sjedinjenih Američkih Država aktivnosti ovog muzeja pozdravila je Lija Piz iz Ureda za odnose s javnošću koja je podsjetila na Fond američkog veleposlanika iz kojeg se financiraju aktivnosti u vezi sa zaštitom kulturne baštine. Tako će iz tog fonda između ostalog biti financirano postavljanje sustava zaštite od požara u zgradama Muzeja.

Obnova sarajevske Hagada

U Zemaljskom muzeju je u tijeku obnova prostorije te modernizacija i unapređenje uvjeta čuvanja i prezentacije jednog od najvrednijih predmeta bosanskohercegovačkog kulturnog naslijeđa - Sarajevske hagade.

Projekt obnove nazvan "Hagada, bliža vama" podrazumijeva obnovu sobe u kojoj se čuva Hagada, obnovu sigurnosnih sistema, kao i novi način prezentacije koji će svim posjetiteljima omogućiti bliži i intimniji pristup ovom vrijednom rukopisu.

Financira ga Republika Francuska, a za implementaciju projekta zadužen je UNESCO.